Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Srećko Sladoljev pred istražnim povjerenstvom svjedočio je o devastaciji Imunološkog zavoda te ustvrdio među inim da se 2009. Imunološki "namještao" HDZ-ovcu Domagoju Ivanu Miloševiću.


Zviždač, imunolog i voditelj Odjela razvoja i istraživanja Imunološkog zavoda Srećko Sladoljev u srijedu je pred istražnim povjerenstvom za utvrđivanje odgovornosti za rezultate upravljanja i raspolaganja financijskim i drugim resursima Imunološkog zavoda svjedočio o devastaciji te tvrtke stvarane stotinjak godina, ustvrdivši među inim da se 2009. Imunološki "namještao" HDZ-ovcu Domagoju Ivanu Miloševiću.

Vezani članci Imunološki zavod Godine nemara ugasile su Imunološki zavod: ''Zapravo bismo u vrlo kratkom vremenu mogli napraviti i prvu specifičnu terapiju protiv novog virusa'' Slika nije dostupna Dvoje umrlo od cjepiva za svinjsku gripu, oboljeli najavili tužbe!

Sladoljev je potvrdio kako je 1990., nakon prodaje cjepiva antitetanusa, Imunološki bio u značajnom suficitu. JNA se spremala na rat i otkupljivala je sve – cjepivo, antitetanuse, rekao je, iznijevši procjenu da je suficit nominalno iznosio oko 25 milijuna današnjih kuna, što je po njemu bio iznos kojim se tada mogla kupiti cjelokupna mljekarska industrija.

Posvjedočio je i da se Zavod do privatizacije razvijao, bio globalno poznata tvrtka čiji su radnici imali najveće plaće u bivšoj državi. U privatizaciji su svi direktori Zavoda smijenjeni, a protiv dvojice podnijete su i kaznene prijave, radničke plaće drastično su padale, naveo je Sladoljev.

Silobrčić i štedionica Pantovčak

Ustvrdio je kako je akademik Vlatko Silobrčić, koji je na čelo Zavoda došao 1992., naslijedio 25 milijuna suficita čime se, kaže, bez kredita mogla početi graditi nova tvornica. "No umjesto u razvoj, Silobrčić gotovinu ulaže u privatnu štedionicu Pantovčak, a kako ne bi bilo galame, štedionica zaposlenicima daje povoljne kredite", kazao je.

Ustvrdio je i da Imunološki zavod licencu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nije izgubio zbog kvalitete cjepiva, nego uvjeta proizvodnje. Godine '94/'95. predstavnici WHO-a došli su u inspekciju i dali smjernice za "izradu" prostora, no to se nije ispoštovalo, a Silobrčić je procijenio da je bolje ulagati u privatnu štedionicu nego u vlastiti posao, rekao je Sladoljev, tumačeći kako cjepiva, nakon što se izgubi licenca WHO-a, gube na vrijednosti.

Poznati zviždač potanko je svjedočio i o razdoblju kad je Zavod vodila Sabina Rabatić (od 2000. do 2004.), "bliska Silobrčićeva suradnica". U njezinu je mandatu, naveo je, tvrtki Optanova prodan poslovni prostor Zavoda u središtu Zagreba, nedaleko od Botaničkog vrta za 420 eura po metru četvornom, dok su se garaže u susjedstvu prodavale za tisuću eura po "kvadratu". Za prodaju se saznalo slučajno, odnosno kad su "dečki nosili arhivu" u taj prostor koji je do prodaje služio za arhiviranje, rekao je Sladoljev.

Rabatić je, tvrdi, sklopila i ugovor o suradnji s tvrtkom Glaxo, u kojemu stoji da Imunološki neće razvijati svoja vlastita cjepiva.

Sljedeća direktorica Tatjana Sindik Milošević na to je mjesto, tvrdi Sladoljev, došla bez javnog natječaja. U svom opširnom svjedočenju ustvrdio je i da je 2009. godine, kada je premijerka bila Jadranka Kosor, "tadašnja vrhuška" Imunološki "namještala" Domagoju Ivanu Miloševiću, HDZ-ovu saborskom zastupniku i bivšem potpredsjedniku Vlade zaduženom za investicije.

Odgovor Miloševića

Domagoj Ivan Milošević tvrdnje Sladoljeva demantirao je i ocijenio lažima. U telefonskoj izjavi za Hinu Milošević je ocijenio da je "zbog ljudi kao što je Sladoljev Imunološki u stanju kakvom jest, a da je još 2009 godina imao perspektivu".

Napomenuo je da je s još nekim investitorima sudjelovao na javnom natječaju 2009. godine za dokapitalizaciju Imunološkog zavoda te dodao da je tada država ocijenila da Imunološki ne treba privatizirati. Bilo bi bolje da je Imunološki tada privatiziran i to bi bilo bolje i za Imunološki i njegove djelatnike, za državu i porezne obveznike, ocijenio je Milošević. (Hina)