Slučaj Damira Škare privukao je pozornost javnosti na problem seksualnog nasilja, pogotovo kada je ono počinjeno s pozicija moći, piše u subotu Večernji list, navodeći da na jedno prijavljeno u Hrvatskoj dolazi 20 neprijavljenih silovanja.
Pročitajte i ovo
Praksa pokazuje da je žrtva ranjivija što je počinitelj politički ili ekonomski moćniji jer to u žrtvi izaziva dodatni strah, navodi dnevnik, ističući da se u Žensku sobu, koja se u Hrvatskoj bavi problematikom silovanja, godišnje javi između 100 i 120 silovanih žena.
Statistike kažu da na svako prijavljeno silovanje dolazi 20 neprijavljenih. Te iste statistike kažu da je u 2018. u Hrvatskoj 17 posto žena bilo žrtvom silovanja ili pokušaja silovanja, dok ih je 21 posto bilo žrtvom nekog oblika fizičkog nasilja.
Konkretnije u brojkama, koje je na temelju statistika MUP-a prikupio Ured pravo braniteljice za ravnopravnost spolova, 2018. je 69 djevojaka i žena u Hrvatskoj prijavilo spolni odnos bez pristanka, a od tog broja 27 počinitelja bile su osobe bliske žrtvama.
Godinu prije prijavljeno je 67 takvih zlodjela, a 2016. prijavljeno ih je 116. Silovanje je policiji u prvih sedam mjeseci ove godine prijavila 41 žena, što je više nego u istom razdoblju 2018. kada ih je prijavljeno 36.
Cijele 2018. policiji je prijavljeno 56 silovanja, 2017., 61, a 2016. 81.
Istražujući svojedobno seksualno nasilje u Hrvatskoj, psihologinja Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, prikupljala je podatke u razdoblju od 10 godina. Objavila ih je u znanstvenom radu, a iz tih brojki proizlazi da je od 2000. do 2010. policiji prijavljeno ukupno 6625 kaznenih djela svih vrsta seksualnog nasilja, prenosi Hina.
No, žene se teško odlučuju na prijavljivanje silovanja jer ih se ne tretira na dobar način. Ne kaže im se koja prava imaju, ne štiti im se ugled i dostojanstvo, u razgovoru s njima se ne pokazuje empatija, donosi Večernji list.
Škaro je, podsjetimo, iznenada u četvrtak iz pritvora podnio ostavku na mjesto predsjednika AK Siget. U priopćenju se ne navode razlozi za taj čin, već samo činjenica da je ostavku podnio te da time "prestaje svaka njegova uloga u upravljanju i poslovanju AK Siget".
I dok je Škarin potez iznenadio javnost, moguće je da se ne radi o moralnom činu, već bi motiv mogao biti pravne prirode. Škari je, naime, pritvor određen po dvije osnove: opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Kako je prijavljen za silovanje djelatnice AK Siget, i to na radnom mjestu, moglo bi se dogoditi da Škaro, nakon što svjedoci budu ispitani, postane slobodan čovjek jer bi sud mogao protumačiti da time što više ne radi u AK Siget prestaje i opasnost od ponavljanja djela.
Riječ je o uobičajenom pravnom manevru u slučajevima gospodarskog kriminala kada, primjerice, osumnjičenici za kakvu pronevjeru na radnom mjestu podnose ostavke kako bi eliminirali mogućnost od ponavljanja kaznenog djela.
