Slavonci vuku asa iz rukava – svoje "crno zlato": Stvar je u kvaliteti

Obitelj Kovčalija iz Dalja već 6 godina uzgaja crne slavonske svinje. Slavonsko blato njezin je prirodni okoliš.

Njezin je tov duži čak četiri do pet puta u odnosu na bijele svinje. "Stvar je u kvaliteti mesa. Nije napumpana za 100 dana da vi imate tovljenika od 100 i nešto kila", pojašnjava Dubravko Mikić iz Udruge uzgajivača Fajferica.

Meso crne slavonske svinje iznimne je kakvoće, potvrđuju vrsni kuhari. "Ona nema taj teški miris. Njezina je slanina mekana, topi se u ustima. Totalno nešto drukčije od onih, ja bih rekao, hmm... , ne smijem govorit gdje se kupuje ostala svinja. Ne podržavam uvoz jer ta sirovina nema veze s ovom sirovinom", kaže kuhar Kristijan Misirača.

Zaboravljena jela od crne slavonske svinje vraćaju se na naše tanjure. "Najvažnije da se vraćamo na ono što su naši stari jeli, da prezentiramo ne samo hrvatskim klijentima, nego i klijentima iz Europe koji nas sve više obilaze", kaže ugostitelj Damir Josić.

Crna će slavonska svinja, uz ostale hrvatske gastroikone, na put po Europi. "Sigurno znate da je crna svinja, fajferica, hit. Toliki je hit da doslovce sad već pričamo kako ćemo je prezentirati u jednom vrlo zanimljivom budućem objektu u Bruxellesu, u našoj novoj prijestolnici", kaže gastrokritičar Rene Bakalović.

Jednima užitak, a drugima egzistencija. "Među prvima smo se počeli baviti time jer smo vidjeli potencijal u tome. Vidjeli smo da se može od toga živjeti. Lijepo živjeti", kaže uzgajivač Zdravko Kovačlija.

Ne zovu je bez razloga "crno zlato" Slavonije.