''Potencijalne opasnosti koje vrebaju iza tog sporazuma su vrlo opipljive i realne"

Hrvatski europarlamentarci ponašaju se vrlo neodgovorno, nisu uopće informirali javnost o bitnim činjenicama, u Hrvatskoj nema analize prednosti i nedostataka tog sporazuma, a ni mediji nisu zainteresirani za njega, rekao je Škibola na konferenciji za novinare u Saboru.

Pročitajte i ovo Prihvatio dužnost Poznato je tko će zamijeniti pokojnog Freda Matića u Europskom parlamentu Neočekivana odgoda Problemi za europsku vladu: Grubo buđenje za briselske birokrate

Ivica Kelam, predsjednik Agencije za bioetiku i socijalnu ekologiju, dodaje kako je uz medijsku na djelu i ignorancija i političkih struktura, ali i stručne javnosti. Nije napravljena analiza prednosti i nedostataka CETA-e na hrvatsko gospodarstvo, upozorava Kelam i navodi kako je analiza utjecaja na austrijsko gospodarstvo pokazala da će utjecaj CETA-e na rast BDP-a biti 0, 016 posto, odnosno preračunato šest eura po svakom Austrijancu, što je "nikakav ekonomski učinak".

"Ekonomska korist je neznatna, odnosno ne postoji, a potencijalne opasnosti koje vrebaju iza tog sporazuma su vrlo opipljive i realne", tvrdi Kelam te među inim spominje problem investicijskih sudova, odnosno mogućnosti da korporacije tuže suverene države zbog ugroze profita.

Sporazum je doslovno pred vratima, nakon izglasavanja u Europskom parlamentu slijedi ratifikacija u nacionalnim parlamentima, napominje Kelam i pita zastupnike kako će se postaviti prema Sporazumu - bez razmišljanja mu dati glas ili otvoriti raspravu što nam CETA-a, ali i ostali sporazumi donose.

Predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva Hrvoje Jurić kaže da su TTIP, CETA i TISA "bez ikakvog pretjerivanja epohalno pitanje, a ne ekonomsko-politička mjera". Ukoliko se donesu, ti bi sporazumi iz temelja promijenili ekonomsku, socijalnu, političku i ekološku situaciju u Hrvatskoj i Europi, utjecali bi na život sadašnjih, ali budućih građana na ovim prostorima, kaže Jurić. Upozorava kako su ti sporazumi "eksplicitan i brutalan mehanizam manipuliranja i podčinjavanja građana, naroda i prirode globalnoj ekonomsko-političkoj moći, odnosno kapitalu".

Jurić podsjeća i kako je jedna od zadnjih odluka Vlade Tihomira Oreškovia bila upravo odluka o CETA-i što, smatra, otvara prostor za spekulacije o "skrivenim namjerama Oreškovića te njegovih zagovornika i zaštitnika o pravim ciljevima i svrhama njegova kratkog mandata". (Hina)