Ribić kritizira nalaz MMF-a o gospodarskom stanju u Hrvatskoj, spominjući "već viđen šablonizirani pristup bez dovoljno dubokog uvida u probleme zemlje i bez dovoljne svijesti o teškim dugoročnim posljedicama postojećih kataklizmi".
Misija MMF-a, koja je u petak dala svoju ocjenu stanja gospodarstva u Hrvatskoj, imala je i susret sa sindikatima koji su ih upozorili na dramatične probleme s kojima se Hrvatska suočava - od masovnog iseljavanja, demografske depresije, niske zaposlenosti, zaostajanja za drugim europskim zemljama, povećanja nejednakosti i financiranja neproduktivnih slojeva društva te potkapacitiranost hrvatskih institucija.
"Unatoč visokom stupnju suglasja i razumijevanja na sastanku, u izvještaju se uglavnom ti problemi zaobilaze, a recepti koje nudi MMF nisu oni koji će te nacionalne urgencije u kratkom i srednjem roku riješiti. Misija nudi uobičajena rješenja iz konvencionalnih ekonomskih pristupa, a koja mogu dati rezultate samo u dugom roku. Međutim, u dugom roku Hrvatska će se isprazniti i ostati bez nacionalnih potencijala za bilo kakav razvoj", ističe Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata u priopćenju za javnost oko posjete i nalaza MMF-a.
Postojeće kataklizme
Ribić kritizira taj nalaz spominjući "već viđen šablonizirani pristup bez dovoljno dubokog uvida u probleme zemlje i bez dovoljne svijesti o teškim dugoročnim posljedicama postojećih kataklizmi".
"Takav pristup očito je posljedica dobivenih informacija od njihovih istomišljenika iz financijskog i političkog sektora u zemlji za koje svi gore spomenuti problemi nisu jako veliki. Oni imaju vremena. Njihove plaće dovoljne su za život i ne planiraju se iseljavati. Stoga se i oni i MMF mogu fokusirati na opsesije međunarodnih financijskih krugova o kontroli javnog duga i deficita a ne na problem urgentnog rasta proizvodnje, povećanja plaća i mobilizacije viška radne snage, viška kapitala i viška postrojenja", ističe Ribić.
Sindikalac Ribić smatra da je MMF loše snimio stanje u Hrvatskoj, a kao dokaz ističe tvrdnju MMF-a na samom početku dokumenta, o tome da je konvergencija realnih dohodaka usporena u odnosu na zemlje EU-a. "Naime, konvergencija nije usporena već je došlo čak do divergencije realnih dohodaka. Nadalje, regresija stanja u pravosuđu nakon ulaska u EU se ne registrira u Izjavi unatoč dramatičnim primjerima neefikasnosti i političke ovisnosti", pojašnjava Ribić.
"Očito valja razlikovati birokraciju u MMF-u i njenu inerciju od lucidnih istraživača MMF-a"
Dodaje da MMF isto tako nije niti spomenuo nedavno objavljen dokument istraživača te organizacije u kojem se upozorava na ekonomsku nužnost smanjenja nejednakosti u svim zemljama. "Očito valja razlikovati birokraciju u MMF-u i njenu inerciju od lucidnih istraživača MMF-a", kaže Ribić.
"Valja se prisjetiti da je MMF više puta pogriješio u savjetima i sam to javno priznao. Početkom prvog desetljeća ovog stoljeća ispričali su se tranzicijskim zemljama zbog savjeta o brzoj privatizaciji državnog sektora, a u ovom desetljeću priznali su pogreške u odnosu na inzistiranje na politici rezanja te danas zauzeli bitno drugačiji stav spram grčke situacije", podsjeća Ribić.
Iako smatra da je nalaz MMF-a kontroverzan, Ribić u njemu ipak vidi i dobre uvide. "Jako su dobre preporuke sve one koje se tiču poboljšanja efikasnosti u jednom nesređenom i neefikasnom društvu (primjerice, učinkovitost javnog sektora, poboljšanje korporativnog upravljanja, porezni teret na imovini a manje na radu i potrošnji, neracionalna distribucija socijalnih davanja…)", ističe Ribić.
Velika zabluda
Ribića smeta i to što MMF u svojoj izjavi nije spomenuo potrebu rasta plaća, iako su za to pokazali razumijevanje u razgovoru sa sindikatima.
"Zaključujem da misija MMF-a nije kvalitetno snimila kompleksnost socijalne i ekonomske međuovisnosti u zemlji pa stoga njeni savjeti nisu doprinos rješavanju vitalnih i aktualnih nacionalnih problema. Smatrati da sređena ekonomija sređuje i društvo samo po sebi je velika zabluda, jer nesređeno društvo povratno urušava ekonomiju", kaže Ribić.
"Prijedlozi koji apstrahiraju od socijalnih potencijala stanovništva (povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, povećanje dobi za odlazak u mirovinu) sasvim su nalik našem ministru koji je predložio oporezivanje građana za posjedovanje starijih automobila", zaključuje.
