MMF u svojim zaključcima ističe kako se gospodarski oporavak u Hrvatskoj nastavlja i treću godinu zaredom, potpomognut poboljšanim makroekonomskim politikama. Ipak, MMF naglašava kako su realni dohoci u Hrvatskoj i dalje ispod razine onih u EU-u te da će njihovo podizanje na razinu EU-a zahtijevati fiskalne i strukturne reforme.
Pročitajte i ovo
"S tim u vezi nužno je nastaviti modernizirati javni sektor, posebno zdravstveni i obrazovni sustav te stručno osposobljavanje i pravne procese", ističu u MMF-u.
Što se recentnih gospodarskih kretanja i izgleda tiče, MMF predviđa da će BDP u Hrvatskoj, u 2017. godini porasti 3,1 posto, a u 2018. godini 2,8 posto. Najveći poticaj tome uvidjeli su u privatnoj potrošnji i prihodima od turizma. MMF smatra da su investicije u hrvatsku usporene, no s izgledom da se u narednom razdoblju povećaju. No, napominju, ako se ne provedu strukturne reforme, rast BDP-a će u srednjeročnom razdoblju usporiti na 2 posto, što je niže od rasta u usporedivim zemljama.
Zaključak MMF-a sastoji se od 15 točaka, a posebno su zanimljive točke 6. i 7. iz tog zaključka.
Naime, MMF potiče uvođenje poreza na nekretnine. "Suveren i pravedniji porez na imovinu mogao bi omogućiti smanjenje poreza, koji su manje poticajni za rast. Suveren i dobro osmišljen porez na nekretnine, zasnovan na objektivnim kriterijima, bio bi pravedniji i stvorio bi veće prihode u odnosu na postojeću komunalnu naknadu. Tim bi se dodatnim prihodima moglo kompenzirati daljnje smanjenje opterećenja porezom na dohodak, parafiskalnih nameta, pa i PDV-a. Važno je da svako smanjenje poreznih stopa ima neutralan učinak na prihode", naglašavaju iz MMF-a.
Nadalje, MMF smatra da je potrebna provedba reforme državne uprave, s ciljem smanjenja velikog broja zaposlenih u javnom sektoru te omogućivanje napredovanja prema učinku, što bi pridonijelo poboljšanju javnih usluga.
Što se tiče zdravstvenog sustava, MMF smatra kako Hrvatska treba prestati akumulirati nove te istovremeno i smanjiti ranije dospjele neplaćene obveze. Smatraju kako treba povećati i doprinose za dopunsko osiguranje.
MMF preporučuje i razmatranje vraćanja HZZO-a u okvir državne riznice, kako bi se postigla bolja kontrola dospjelih neplaćenih obveza.
Za mirovinski sustav smatraju da je na "neodrživoj putanji" te da i njemu trebaju ključne reforme. U tom smislu preporučuju dodatno povećanje dobi za umirovljenje te smanjenje poticaja za prijevremeno umirovljenje.
Naposljetku, što se socijalne politike tiče, smatraju da se socijalna davanja trebaju usmjeriti i racionalizirati tako da se njima smanjuje destimulacija rada, a istovremeno zapravo štite ranjive skupine građana.
