Hrvatska je spremna za Europu bez granica. Europska komisija zaključila je da su tehnički uvjeti ispunjeni.
Pročitajte i ovo
Preporuke državama članicama
EK preporučuje mobilne provjere na državnom području umjesto na unutarnjim granicama šengena
Na snazi od ponoći
Oglasilo se slovensko ministarstvo: Ovo su detalji novog režima prelaska granice
No ta ocjena nije dovoljna. Sada je na Vijeću da odluči jednoglasno o ulasku Hrvatske u područje Schengena za slobodno kretanje.
Odnosno, slijedi druga faza, a ona je politička. Sve zemlje članice moraju se jednoglasno složiti da je Hrvatska sve kriterije ispunila. A Slovenija je već otvoreno prijetila kako će blokirati hrvatski ulazak povezujući to s neriješenim graničnim pitanjem.
No što je točno šengenski prostor?
U šengenskom prostoru trenutačno je 26 zemalja. Od toga su 22 članice Europske unije i još četiri pridružene. To su države koje na zajedničkim granicama nemaju carinske kontrole i među njima je kretanje slobodno. Ujedinjeno Kraljevstvo i Republika Irska imaju posebne statuse i formalno nisu članice Schengena. Dopuštenje za pristupanje čekaju Cipar, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska.
Evo što su trebale ispuniti:
1. Svaka mora kontrolirati vanjske granice i time kontrolirati tko će imati pristup prema ostalim članicama. Za Hrvatsku je to posebno izazovno jer ima gotovo 1400 kilometara granica prema državama koje još nisu članice Europske unije. I zato je angažirala dodatne granične policajce, kojih sada ima više od 6400. Europskim sredstvima nabavila je i dodatnu opremu za nadzor granice.
2. Zatim mora potpuno surađivati sa sigurnosnim tijelima ostalih država kako bi se nakon ukidanja granica i dalje zadržavao visok stupanj sigurnosti.
3.Mora primijeniti šengenski zakonik prema kojem se osobe koje prelaze granicu strože provjeravaju, a Hrvatska je to uvrstila u svoj Zakon o nadzoru državne granice.
4. Potrebno je i spajanje sa Schengenskim informacijskim sustavom, koji je najveći takav sustav u Europi. To je Hrvatska obavila prije dvije godine. U praksi to znači da primjerice hrvatska i španjolska policija imaju zajedničku bazu podataka o sumnjivim osobama koje žele ući u Hrvatsku i time u Europsku uniju.
Ispunjava li država kandidatkinja sve te kriterije, odlučuje Europska komisija. Ona donosi tehničku procjenu prema kojoj je određena država, kao što je Hrvatska, spremna postati članicom šengenskog prostora. To je osnova nakon koje slijedi jednoglasna politička odluka ostalih zemalja članica.
Političku odluku neke države čekaju godinama. Primjerice, Bugarska i Rumunjska prije 8 godina dobile su dopuštenje Europske komisije, kao i danas Hrvatska, ali još uvijek nisu primljene. Za Hrvate to znači da i dalje trebaju čekati na granici kada žele u Sloveniju ili Mađarsku. Sve dok ne bude političke volje ostatka Europe.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr