Šeficu CERN-a Fabiola Gianotti, Forbes je svojedobno uvrstio među 100 najmoćnijih žena na svijetu. Vodila je tim od 3000 istraživača koji su sudjelovali u lovu na božju česticu.

Galerija


Hrvatska je sada pridružena članica CERN-a. Što to točno znači? Što time mogu dobiti Hrvatska i naša znanstvena zajednica?

Znači da će Hrvatska sjediti u tijelima CERN-a koja donose odluke, prije svega u Vijeću koje je i glavno tijelo CERN-a. Isto tako, Hrvati sada imaju pravo aplicirati za poslove u CERN-u. I industrija se može javljati na natječaje. To su obično natječaji za razvoj visoke tehnologije.

Posljednjih dana možemo čuti i one koji kažu: CERN je sjajan, ali mi nemamo tako sofisticiranu industriju kojom možemo vratiti novac koji smo dali za članstvo. Biste li se složili s tim?

Vezani članci Slika nije dostupna Ministrica Divjak započinje važne pregovore: ''To je golemi iskorak za našu industriju'' Slika nije dostupna OVAKO IZGLEDA PRVA WEB-STRANICA NA SVIJETU Kreirana je davne 1989. i još radi!

Neke tvrtke iz Hrvatske već sudjeluju u natječajima, ali kao podizvođači drugim tvrtkama koje su iz zemalja koje su članice CERN-a. Mislim da hrvatska industrija ima kapacitet da se prijavljuje na natječaje.

Jeste li upoznati s radom hrvatskih znanstvenika?

Da.

Čiji biste rad posebno istaknuli?

Hrvatski znanstvenici su uključeni u naša istraživanja već gotovo četiri desetljeća. Također, bili su uključeni u važna otkrića poput "Božje čestice". To je zahtijevalo rad tisuće znanstvenika kroz puno desetljeća.

Koji je glavni fokus istraživanja u CERN-u?

Mi u CERN-u pokušavamo odgovoriti na neka otvorena pitanja u fundamentalnoj fizici. Primjerice, činjenica je da nam je poznato samo pet posto svemira. Dakle, sve što danas znamo o svemiru je tih pet posto. 95 posto svemira je potpuno nepoznato. Načinjeno je od formi i energije koju ne poznajemo.

Prva ste žena na čelu CERN-a. Je li teško?

Ne mislim da mi je teže zato što sam žena. Moram reći kako sam imala tu sreću da nisam osjetila diskriminaciju tijekom svoje profesionalne karijere, barem je nisam bila svjesna. Ali znam neke kolegice koje nisu imale tu sreću, koje su imale problema u svojim karijerama.

Što mislite, zašto nema više žena u znanosti?

Stvari su se popravile. Kad sam se pridružila CERN-u 1994.,1995. žena u znanosti, fizičarki i inženjerki je bilo oko četiri posto, a danas je 18 posto. Dug put je pred nama, ali učinjen je velik napredak.

Imate li kakav savjet za mlade znanstvenike ovdje u Hrvatskoj?

Mislim da Hrvatska ima već sad solidne temelje za znanost, tehnologiju i industriju. Ali ima potencijala za rast. Nadam se da će, ako se žele baviti znanošću, biti jako odlučni. S puno strpljenja.

Vi ste iz Italije, pretpostavljam da ste već posjetili Hrvatsku?

Da, nisam bila u Zagrebu, ali sam bila u Dubrovniku.

I kakav je dojam?

Sjajna zemlja. Naravno, jako je bliska Italiji u smislu kulture i prirodnih ljepota. Također, ljudi su jako topli tako da se tu osjećam gotovo kao kod kuće.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr