SDP u prednosti, Sanader najnegativniji političar

Pročitajte i ovo Pod povećalom javnosti Tko je sudac kojeg su zvali 'HDZ-ov dečko'? Pozdravio presudu generalima Europarlamentarac Posselt pozdravio oslobađanje generala

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?" bijes u Francuskoj 11-godišnjakinja pronađena mrtva: Osumnjičen otac dvoje djece prijavljivan zbog silovanja maloljetnica

SDP je već drugi mjesec na vrhu ljestvice preferencija političkih stranaka, s gotovo 29,9%, HDZ zaostaje s 27 posto, a na trećem se mjestu tradicionalno nalazi HNS.

Čelnici vodećih stranaka u zemlji našim su građanima najnegativniji političari i ovaj mjesec. Premijera Ivu Sanadera ovog mjeseca negativnim smatra 29,2% ispitanika, a Zorana Milanovića 10,9%, slijede Vladimir Šeks, Andrija Hebrang, Stjepan Mesić, Ivić Pašalić, Anto Đapić, Milan Bandić i Vesna Pusić.

I ovomjesečno ispitivanje preferencija kandidata za budućeg predsjednika države pokazalo je kako je Nadan Vidošević prvi izbor birača koji imaju definiran odnos prema izboru novog predsjednika i njegova popularnost raste iz mjeseca u mjesec.

Čak 20,9% hrvatskih građana ne zna koga bi izabrali za novog predsjednika što s jedne strane pokazuje da su izbori još relativno daleko, ali i da još uvijek nema 'jakih' igrača dviju vodećih stranaka.

Među ispitanicima koji imaju definiran odnos prema izlasku na predsjedničke izbore, najčešći je izbor Nadan Vidošević i to za 12,9% ispitanika. Slijedi Radimir Čačić, on je izbor 9,4% ispitanika. Đurđa Adlešič je na trećem mjestu s 6,6% izbora, a slijede Dražen Budiša (6,1%), Vesna Pusić (6%), Milan Bandić (5,6%), Andrija Hebrang (4,8%), Jadranka Kosor (4,4%), Dragan Primorac (3,6%), Zlatko Komadina (3,2%), Neven Mimica (2,6%) i Željka Antunović (2,3%).

Ovo su rezultati istraživanje društvenih i političkih preferencija koje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.