SDP-ov prijedlog: Izborna lista s manje od 40 posto žena bila bi nevažeća

SDP će danas u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru, koji, među ostalim, predviđa preferencijalno glasovanje po uzoru na izbore za Europski parlament, ali i odredbu po kojoj bi se izborna lista na kojoj je manje od 40 posto žena smatrala nevažećom.

Pročitajte i ovo Odluka europskog predstavnika HDZ BiH: "Schimdtovo nametanje izmjena izbornog zakona ugožava europski put zemlje" Mijenja se Zakon o strancima Navike Hrvata brzo je pohvatao, ali nije mu bilo lako: "Učim korak po korak"

Kazao je to SDP-ov zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin.

'Mi smo već na dva načina pokušali osigurati poštivanje odredbe o zastupljenosti spolova - financijskim poticajima i deklaratornim nalogom kroz Zakon o ravnopravnosti spolova, no ti pokušaji nisu urodili plodom. Očito je da, kad mrkva nije upalila, treba batina', rekao je Grbin.

Objasnio je da su u SDP-u proučili dokumente relevantnih europskih tijela, koja diskvalifikaciju lista koje ne poštuju 'žensku kvotu' preporučuju kao jedini učinkovit model za postizanje željene zastupljenosti spolova u parlamentu.

Evo što je sve Vlada poslala u Sabor!

Grbin je naglasio da se na stranačkim tijelima razmatralo nekoliko mogućih modela. Razmišljalo se, tako, o ideji da se diskvalificiraju liste s manje od 30 posto žena, a one koje imaju između 30 i 40 posto financijski kazne, no prevladalo je mišljenje kako je neprihvatljivo strankama omogućiti da novčanim kaznama 'plaćaju nepoštivanje zakona'.

Argumente da će poštivanje 'ženske kvote' umanjiti kvalitetu budućeg saziva Sabora Grbin smatra neutemeljenima. 'Ako jedna politička stranka ne može naći šest kvalitetnih kandidatkinja u svakoj izbornoj jedinici, ne treba ni ići na izbore', uvjeren je.

Upozorio je i da bi problem podzastupljenosti žena u Saboru dodatno moglo produbiti preferencijalno glasovanje, koje biračima omogućuje da s liste izaberu jednog kandidata kojemu daju prednost pred ostalima.

Za preferencijalno glasovanje SDP predlaže prag od 10 posto, kakav je propisan i za euroizbore. To znači da će se preferirani glasovi uvažavati samo onim kandidatima koji osvoje više od 10 posto ukupnih glasova koje je dobila lista na kojoj su kandidirani.

Markić: Mi nudimo antibiotik, a Milanović i Josipović 'šećernu vodicu'

SDP predlaže i ukidanje instituta nositelja liste, koji smatraju nepotrebnim, s obzirom na uvođenje preferiranog glasa.

Na pitanje je li taj prijedlog usmjeren protiv ORaH-a, čija čelnica Mirela Holy, kao daleko najprepoznatljivija članica stranke, neće moći nositi liste u svim izbornim jedinicama, Grbin je odgovorio kako SDP 'nije razmišljao u tom smjeru'.

Naglasio je da je SDP-ov prijedlog materijal za raspravu, da stranka iza njega stoji, ali da će oko izbornog zakonodavstva i dalje nastojati postići konsenzus.

'Cilj nam je postići konsenzus, ali nažalost, već i prije nego što su krenuli razgovori, jasno je da neki ne žele u tome sudjelovati', kazao je Grbin.

Različiti modeli preferencijalnog glasovanja jamče različitu razinu prava

Podsjetio je da je preferencijalno glasovanje na euroizborima u Saboru prihvaćeno plebiscitom te da su sve parlamentarne stranke ljetos načelno podupirale ideju da se ono uvede i za parlamentarne izbore.

SDP-ov i ostale prijedloge izmjene izbornog zakonodavstva Odbor za ustav će raspraviti već idućeg tjedna, a na istoj sjednici raspravljat će se i o referendumskoj inicijativi udruge 'U ime obitelji', koja predlaže da se nova izborna pravila propišu Ustavom.

'Cilj nam je da se Izborni zakon izmijeni do kraja ove godine, odnosno do 15. prosinca', kazao je Grbin, koji smatra da je Saboru 45 dana više nego dovoljno da razmotri sve pristigle prijedloge.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook