Različiti modeli preferencijalnog glasovanja jamče različitu razinu prava

Promjene izbornog modela "zazivale" su brojne političke stranke i udruge, no konkretni prijedlozi u saborsku su proceduru počeli pristizati tek nakon što je Željka Markić iz građanske inicijative "U ime obitelji" najavila prikupljanje potpisa za referendumsku izmjenu Ustava kojom bi se, među ostalim, uvelo i preferencijalno glasovanje.

Pročitajte i ovo Najteža odluka Ustavnog suda Dnevnik Nove TV doznaje pozadinu donošenja krucijalne odluke o Milanoviću: "Lomila su se koplja zbog jedne stvari" Anketa Dnevnika Nove TV Što mislite o odluci Ustavnog suda? Pogledajte kako ste glasali

Ta je inicijativa predvidjela preferencijalno glasovanje bez cenzusa, za razliku od onoga na europskim izborima, na kojima birači na listi za koju su se odlučili mogu zaokružiti jednog kandidata kojemu daju prednost pred ostalima, a preferirani glasovi uvažavaju se samo ako je kandidat dobio najmanje 10 posto glasova koje je osvojila lista.

Takav model preferencijalnog glasovanja za parlamentarne izbore Saboru predlaže reformistica Natalija Martinčević, a jučer ga je podržao i premijer Milanović kada je, u razgovoru za Novu TV, kazao kako su vladajući u iduća dva mjeseca spremni promijeniti izborni sustav.

"To su minimalne izmjene i to u segmentu preferencijskog glasovanja u deset izbornih jedinica. Isto kao za Europski parlament, samo je tamo jedna izborna lista, a ovdje deset, to je sve", rekao je Milanović.

Model preferencijalnog glasovanja kakav se primjenjuje na europskim izborima biračima omogućuje da svog kandidata "proguraju" u parlament, čak i ako mu je stranka na listi namijenila mjesto bez većih izgleda za uspjeh.

U Europski parlament tako je u svibnju ponovo ušao SDP-ov Tonino Picula, peti na koalicijskoj listi koja je osvojila četiri mandata.

Model s europskih izbora biračima, međutim, ne omogućuje bitan utjecaj na konačni sastav parlamenta, jer se na viša mjesta pomiču samo oni kandidati koji su dobili više od 10 posto glasova koje je osvojila lista.

Po modelu koji predlaže Željka Markić, ali i zakonskom prijedlogu Hrvatskih laburista, birači bi u potpunosti određivali redosljed na listi, a u Sabor bi s liste redom ulazili kandidati s većim brojem preferiranih glasova, bez obzira o kojem se postotku radi.

Oba prijedloga omogućila bi da birač na kandidacijskoj listi može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalima.

Takvu mogućnost predviđa i GONG, čiji je prijedlog u saborsku proceduru uputilo nekoliko nezavisnih i zastupnika vladajuće koalicije. GONG, međutim, predviđa i prag po kojem bi se preferirani glasovi uvažavali samo ako je kandidat dobio više od pet posto glasova koje je osvojila lista na kojoj je kandidiran. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook