Nacionalni plan oporavka i otpornosti ima 1165 stranica. Vlada ga je objavila na svojim stranicama i poslala u Bruxelles, koji daje zeleno svjetlo za financiranje projekata. No besplatnog novca nikad nema, pa ni ovaj put jer se traži prelazak s riječi na djela i provođenje reformi. Provjerili smo zato u što će Vlada ulagati.

Galerija


Varioci u brodogradilištima mogli bi imati posla prođe li ideja da se brodovi i katamarani na električni pogon grade za Jadroliniju. Svoju priliku vide i u 3. maju jer smatraju da će to omogućiti daljnje zapošljavanje, projektiranje i izgradnju brodova kakvi se u Hrvatskoj dosada nikad nisu radili na navozima.

Vezani članci Policajka na Bregani Susjedi bilježe rekordan broj zaraženih ovog ljeta: Ako se trend nastavi, iz zelene ulaze u narančastu zonu Cijepljenje u Japanu Uvelike zaostaju s cijepljenjem, bolnice su gotovo pune, a zbog delta-varijante je proglašeno novo izvanredno stanje

Jedan je to od projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Od 47 milijardi kuna najviše ide gospodarstvu. No bez 77 reformi, koje su se dosad odgađale, novca nema. Poduzetnici, pogotovo izvoznici nezadovoljni su time. Tvrde da su zanemareni. Ne znaju po kojim su kriterijima projekti odabrani i smatraju da su u Vladi birali po svojim ukusima.

Oporbi pak smeta što najviše novca ide u državni, a ne privatni sektor. "Ako ulažemo u infrastrukturu, stope povrata su dvadeset do trideset godina. Hrvatska je trebala napraviti zaokret i ići prema privatnom sektoru", poručio je SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić.

Kad se premijera pita ima li u planu još privatnih projekata, on odgovara nabrajajući rekonstrukcije i modernizacije pruga i zračnih luka. Stoga ne čudi što pet i pol milijardi kuna ide u promet. Pola od toga ide privatnom sektoru.

"Neće sve graditi strane tvrtke, ima puno domaćih tvrtki koje rastu, koje su jače i bitno bolje nego što su bile prije tri do četiri godine“, objašnjava ministar Oleg Butković.

Grade se i novi tramvaji

Novi tramvaji za Zagreb i Osijek gradit će se novcem iz ovog plana.
Ali i nešto što zvuči kao igračka, ali naravno nije - dva vlaka na baterije s punionicama. Kriški europskog kolača nadaju se i u Končaru, koji ima iskustva u gradnji tramvaja i vlakova. Oni su već započeli s razvojem hibridnih vlakova.

Stručnjaci za EU fondove upozoravaju - euri neće pasti u krilo hrvatskim tvrtkama. Sve ide na javnu nabavu. I tu bi moglo doći do problema jer osim što su projekti dugotrajni, dokument ima rok trajanja, a nabave se odnose na tvrtke koje nisu u hrvatskom vlasništvu.

47 milijardi kuna Hrvatskoj je na raspolaganju u idućih pet godina. No pitanje je hoće li uspavana hrvatska administracija ovaj put biti u stanju ubaciti u šestu brzinu.

Više o temi doznajte iz videa priloženog u tekstu.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr