Istraživanje je provedeno u travnju ove godine na reprezentativnu uzorku od tisuću hrvatskih građana u dobi iznad 15 godina.
Pročitajte i ovo
Da se, za razliku od mesa, u Hrvatskoj riba i morski plodovi jedu znatno rjeđe, pokazuje i podatak da tek nešto više od trećine Hrvata ribu jede jednom na tjedan.
Iako dijelom na Mediteranu, Hrvati su ipak skromni potrošači ribe, jer statistika pokazuje da je potrošnja ribe negdje na razini od oko 10 kilograma po stanovniku, a, primjerice, u Španjolskoj 44 kilograma, u Francuskoj 33, u Italiji 24 ili Grčkoj 21 kilogram.
Svježu ribu ukupno jede 89 posto građana (od 77 posto u Lici, Kordunu i Banovini do 95 posto u Dalmaciji i Zagrebu), ali intenzitet konzumiranja pokazuje da to nije dostatno. Svaki dan ribu jede tri posto Hrvata, a jednom na tjedan 33 posto. Istraživanje je pokazalo i da su velike razlike u potrošnji svježe ribe na kontinentu i na moru.
Tjedna potrošnja je najviša u Dalmaciji, Istri i Primorju (oko 45 posto), slijedi Zagreb i sjeverna Hrvatska (oko 32 posto), a podjednako je najmanja potrošnja svježe ribe u Slavoniji te Lici, Kordunu i Banovini (po 13 posto).
Svježu ribu podjednako jedu muškarci i žene, a na njezinu tjednu potrošnju ne utječe stupanj naobrazbe.
Tjedna potrošnja svježe ribe raste s visinom prihoda kućanstava: jede se u 18 posto kućanstava s najnižim prihodima, 41 posto u kućanstvima sa srednjim i višim prihodima te u 33 posto kućanstava s najvišim prihodima.
Smrznutu ribu jede oko 81 posto građana, a najviše u Zagrebu (90 posto).
Smrznutu ribu svaki dan jede jedan posto Hrvata, a 27 posto jednom na tjedan.
Tjedna potrošnja je najmanja u Slavoniji (17 posto), zatim Dalmaciji (19 posto) te u Lici, na Kordunu, Banovini te u Istri i Primorju - nešto više od 25 posto, u Zagrebu oko 30 posto i najviše u sjevernoj Hrvatskoj (40 posto).
Istraživanje Instituta GfK pokazalo je da su Hrvati vrlo skromni potrošači ribe iako zdrava i ispravna prehrana traži da je riba na stolu barem dva puta na tjedan.
Nedovoljno se iskorištavaju i blagodati našeg podneblja, ali ni životni standard znatna dijela građana ne dopušta prehranu tom općenito preporučenom namirnicom, stoji u istraživanju.
