Odbor za Ustav: Neka Ustavni sud utvrdi koliko je 10 posto birača

Saborski odbor za Ustav i poslovnik, prihvatio je odluku kojom će Sabor tražiti od Ustavnog suda da odredi koliko je potpisa potrebno prikupiti za raspisivanje referenduma.

Pročitajte i ovo Sabor pa pa Njih više nećemo gledati u Saboru: Bili su među najglasnijima, ali sada će rasprave gledati samo na TV-u Reforma Hrvatskog sabora Selak Raspudić: "Željezna ograda, simbol HDZ-ove Vlade, stvar je prošlosti"

Odluku Odbora još mora potvrditi Sabor. Peđa Grbin kazao je kako je ovo tek prvi korak, jer kada Ustavni sud da svoju ocjenu o tome ima li inicijativa 'U ime obitelji' dovoljno potpisa ili ne, moći će se dalje pokretati procedura.

Podsjetimo, Inicijativa tvrdi kako iako imaju manje od 400 tisuća potpisa, imaju dovoljno jer da u popisu birača u RH nema više od četiri milijuna ljudi.

Ministar uprave tvrdi drugačije. Prijepor je otvoren i zbog pitanja računa li se postotak od deset posto potrebnih potpisa od birača u Hrvatskoj ili se računaju i birači dijaspore. Na sva ta pitanja odgovor bi trebao dati Ustavni sud.

Na sjednici Odbora za Ustav na kojoj se nastavila rasprava o izmjenama izbornog zakonodavstva Dragutin Lesar je kazao kako bi trebalo obratiti pažnju i na reguliranje prikupljanja potpisa u inozemstvu kako bi se u budućnosti izbjegla kriva i različita tumačenja.

Referendumska inicijativa prikupila je i Saboru predala više od 380 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se zabranilo predizborno koaliranje, uvelo preferencijalno glasovanje bez prohibitivne klauzule, značajno smanjio broj izbornih jednica, a izborni prag smanjio na tri, odnosno dva posto, ako bi cijelo područje Hrvatske bilo jedna izborna jedinica.

Preferencijalno glasovanje predlažu i nezavisni zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar te SDP-ov Gvozden Flego, čiji je prijedlog predvidio tri preferirana glasa, uz izborni prag od pet posto unutar liste i nespojivost zastupničke s dužnošću gradonačelnika.

Tri preferirana glasa predvidio je i prijedlog Hrvatskih laburista, no oni nisu predvidjeli nikakav izborni prag nakon kojega bi se kandidatima uvažavali takvi glasovi. Laburisti predlažu i da se broj izbornih jedinica sa sadašnjih 10 smanji na šest.

Prekrajanje 10 izbornih jedinica predlažu IDS i zastupnik talijanske manjine Furio Radin.

Markić: Mi nudimo antibiotik, a Milanović i Josipović 'šećernu vodicu'

SDP predlaže niz tehničkih izmjena, a ključno je preferencijalno glasovanje po uzoru na model koji se primjenjuje na euroizborima, dakle jedan preferirani glas i prag od 10 posto. Predlažu i brisanje instituta nositelja liste te odredbu po kojoj bi se lista na kojoj manje od 40 posto kandidata čine žene, odnosno podzastupljeni spol, smatrala nevažećom.

HDZ u proceduru nije poslao zakonske prijedloge, a u raspravu su se uključili pisanim tezama, u kojima traže izmjenu Ustava kao preduvjet za cjelovitu izmjenu izbornog zakonodavstva. HDZ traži da se biračima izvan Hrvatske omogući isto biračko pravo kao i onima s prebivalištem u Hrvatskoj, odnosno da se ukine fiksna kvota od tri zastupnika koja se biraju u dijaspori te obveza prethodnog registriranja birača u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

U HDZ-u tumače da su te odredbe u neravnopravan položaj dovele velik dio birača te da je upitna njihova usklađenost s Ustavom.

Na činjenicu da je biranje zastupnika izvan Hrvatske u Ustavu riješeno 2010., u vrijeme HDZ-ove vlasti, odgovaraju da je takva ustavna odredba bila "rezultat ucjene" tada oporbenog SDP-a, u trenutku kada je Ustav mijenjan kako bi se osiguralo da Hrvatska uđe u Europsku uniju (EU). (T.V./T.K. / I.D./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook