Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Sabor o rehabilitacijskoj djelatnosti

Alfirev: "Vladu nije briga tko radi s učenicima s poteškoćama"

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Na dnevnom redu Hrvatskog sabora u petak je nekoliko točaka, među kojima i odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) u raznim međunarodnim misijama, dok uobičajenog glasanja neće biti.

Zastupnici će tako raspravljati o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji potpore miru "RESOLUTE SUPPORT" u Afganistanu , u operaciji Europske unije "EUNAVFOR MED SOPHIA", u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj , u operaciji potpore miru KFOR na Kosovu, u misiji potpore miru „NATO MISIJI U IRAKU", u operaciji potpore miru "EU NAVFOR SOMALIJA ATALANTA" te u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda.

Pročitajte i ovo Zastupnici koji nisu ušli u Sabor Sabor pa pa Njih više nećemo gledati u Saboru: Bili su među najglasnijima, ali sada će rasprave gledati samo na TV-u Marija Selak Raspudić Reforma Hrvatskog sabora Selak Raspudić: "Željezna ograda, simbol HDZ-ove Vlade, stvar je prošlosti"

Jedna od točaka na dnevnom redu u petak je i prijedlog izmjena Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti kojima se uređuju uvjeti i način obavljanja te djelatnosti te Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora daje javna ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

10:01 - Goran-Beus Richemberg iz GLAS-a postavio je pitanje vladajućima što to znači da je ovakav prijedlog zakona donijela radna skupina? "To ne znači ništa jer znamo tko postavlja radnu skupinu. Ako prođe ovakav prijedlog, on će dovesti do svađa unutar ove djelatnosti jer ćemo imati one koji su uvedeni u registar Komore i one koji to nisu", kazao je.

9:52 - Branimir Bunjac iz Živog zida upitao je državnu tajnicu Margaretu Mađerić zašto se prvo prihvatilo, a potom odustalo od prijedloga Zakona koji je podržala Komora?

9:37 - Marija Alfirev iz SDP-a napomenula je da SDP neće podržati predloženi zakon jer stručnjaci redom kritiziraju dopune, a obzirom na to da je struka, kako kaže, ovime oslobljena i obezvrijeđena: "Vi ste ovim zakonom djeci s posebnim potrebama rekli da je nevažno tko će ih podučavati, provoditi rehabilitaciju i tko će odgovarati ako stvari krenu nizbrdo. Radi se o životima djece s teškoćama u razvoju i ljudima s invaliditetom. Vi ste odredili da jedan dio edukatora ne treba biti upisan u Komoru te da veći dio ljudi može ostati izvan kontrole organizacije.

Krovna organizacija trebala bi okupljati sve stručnjake, a vi ste to poništili. Otvorili ste vrata da netko s tečajem iz Međugorja može obavljati reguliranu profesiju. To je paradoksalno i neodgovorno. Većina struke mogla bi biti izvan kontrole Komore. To znači da Vas nije briga tko radi s učenicima s poteškoćama u razvoju. Ima li to smisla?" kazala je.

9:35 - Državna tajnica Margareta Mađerić na početku izlaganja rekla je da predloženi Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti neće zahtijevati dodatna sredstva u proračunu.

Na početku zasjedanja saborske zastupnike pozdravio je predsjedavajući Furio Radin. "Dobro jutro svima, dobro da su studenti s nama jer inače bi nas bilo: jedan, dva, tri, četiri, pet, šest, sedam... jedno manje od deset", rekao je Furio Radin. Potom je pozdravio studente i profesore Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Dodajmo da su članovi HKER-a uoči rasprave ispred Sabora prosvjedovali protiv donošenja Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti.

Saborski zastupnici suglasili su se da Hrvatski sabor treba donijeti zakon koji će omogućiti provedbu konvencije koja osigurava žuran povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi, uz što manje traume za dijete. Zastupnici poručuju kako osim o brzini povratka djeteta treba voditi računa da taj postupak bude diskretan i human.

Ta je Konvencija potpisana u Hagu 1980. godine, a Hrvatska je njena stranka od listopada 1991. godine. Cilj joj je osigurati što žurniji povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi, odnosno da se prava na skrb i kontakte s djetetom po pravu jedne države stvarno poštuju u drugoj. Donošenjem zakona žele se jasno utvrditi ovlasti policije, resornog ministarstva, centara za socijalnu skrb i sudova, kako bi se osigurao povratak odvedenog djeteta ili omogućili kontakti roditelja s njim. (MT/Hina)

 

 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene