Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru kako je prijedlog državnog proračuna za 2026. socijalan održiv i razvojan jer osigurava i omogućuje ulaganja koja Hrvatskoj osiguravaju veću konkurentnost i produktivnost ali i otpornost na krize.
Prema prijedlogu Vlade, država u idućoj godini predviđa ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, a rashode od 39,8 milijardi eura. Planirani prihodi veći su za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura.
"Ovaj proračun je socijalan, on štiti standard građana, jamči redistributivnu ulogu države koja se brine za one koji su ranjivi", rekao je Plenković predstavljajući saborskim zastupnicima prijedlog državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu.
Uz to, predloženi proračun je održiv i pokazuje odgovornost prema javnim financijama u zahtjevnim i neizvjesnim gospodarskim okolnostima s kojima smo suočeni u Europi i svijetu, naglasio je premijer Plenković.
Proračun razvojan, osigurava ulaganja za veću konkurentnost, produktivnost i otpornost na krize
Također, dodao je, predloženi proračun je razvojan jer osigurava ulaganja koja nam osiguravaju veću konkurentnost i produktivnost ali i otpornost na krize.
Premijer Plenković je rekao i da se novi državni proračun RH donosi u trenutku usporavanja gospodarskog rasta u Europi i svijetu pri čemu naša zemlja i u takvim okolnostima nastavlja ići putem pozitivnih makroekonomskih kretanja i kontinuiranog rasta.
Naveo je da se za EU predviđa rast BDP-a u idućoj godini od 1,4 posto tj. u europodručju od 1,2 posto, a prognoze Vlade i Europske komisije pokazuju da će hrvatsko gospodarstvo u 2026. rasti za oko 2,7 posto, a u 2027. za oko 2,5 posto.
Veći rast od hrvatskog Europska komisija predviđa samo za Irsku, Maltu, Cipar i Poljsku.
Hrvatska će godinu završiti na 78 posto prosječne razvijenosti EU
"Time nastavljamo sustizati države koje su ranije mogle koristiti prednosti članstva u EU. Hrvatska će ovu godinu završiti na 78 posto prosječne razvijenosti EU i po tome ćemo biti iznad Slovačke, Grčke. Latvije i Bugarske, a doći ćemo na jednaku razinu na kojoj je danas Mađarska", dodao je Plenković.
Premijer je istaknuo i da će u našoj zemlji u idućoj godini proračunski deficit ostati ispod referentnih 3 posto dok će u 2027. biti 2,8 posto.
Uz to, očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 56,3 na 56 posto u idućoj godini. Time se Hrvatska pridržava Maastrichtih kriterija po deficitu proračuna i udjelu javnog duga u BDP-u, poručio je.
Plenković je istaknuo i da povećane rashode proračuna od 39,8 milijardi eura, što je rast od za 8,3 posto, prati i rast prihoda proračuna koji su za 2026. planirani na 35,7 milijardi eura, što je povećanje za 2,7 milijardi eura u odnosu na ovu godinu.
Temelji za veći rast proračunskih prihoda su kontinuirano povećanje aktivnosti poduzeća i poreznih prihoda, rast zaposlenosti te rast izvoza industrijske proizvodnje, još jedna rekordna turistička godina kao i uspješno korištenje europskih sredstava.
Sada smo u odnosu na uplaćenu godišnju članarinu u europski proračun i sredstva koja smo povukli, u plusu od 18 milijardi eura, naglasio je premijer Plenković.
Najavio i da nam sada predstoji proces pregovora i zalaganja za hrvatske prioritete u pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru od 2028. do 2034. za kojeg je prema prvim procjenama, osigurano 16,8 milijardi eura, a što je za Hrvatsku to 2 milijarde eura više.
Povećani rashodi proračuna usmjereni i na kvalitetu života građana i najranjivijih
Plenković je istaknuo da povećane rashode proračuna u najvećoj mjeri usmjeravaju na kvalitetu života građana i onih najranjivijih - posebice osoba s invaliditetom i umirovljenika.
Tako je za mirovine u 2026. predviđeno 10,2 milijardi eura što je milijarda više nego ove godine. Također će se, uz redovit rast mirovina putem indeksacije, prvi put krajem ove godine isplatiti i godišnji dodatak na mirovine čime će se prosječna sveukupna mirovina preći 700 eura.
Veći rashodi, među inim, usmjereni su na daljnji rast plaća što je rezultat niza poreznih rasterećenja na dohodak, rekao je Plenković.
Plenković poznao Možemo! da 'rastereti' rad u Zagrebu
Pozvao je Sandru Benčić (Možemo!) i Grad Zagreb da 'rastereti rad' jer sada Zagreb ima i nižu i višu stopu poreza na dohodak na najvišoj razini.
Plenković je kazao i da su dinamizirali tržište kapitala u Hrvatskoj te su izdali čak 17 državnih vrijednosnica, po prvi puta 3 narodne državne obveznice te 14 trezorskih zapisa.
Izrazio je i zadovoljstvo što u idućoj godini planiraju čak 804 milijuna eura za mjere demografske politike. Iznio je i podatak da je u posljednja tri mjeseca u zemlji rođeno 656 djece više nego prošle godine u istom razdoblju.
Jedan od ključnih prioriteta za mlade obitelji priuštivo stanovanje
Također, jedan od ključnih prioriteta za mlade obitelji bit će stanovanje i priuštivo stanovanje jer je to i temelj demografske revitalizacije.
Uz to, ulaže se i 300 milijuna eura u studenski smještaj u 18 gradova te povećavaju studensku satnicu i sl. Za socijalne naknade i potpore potrebitim izdvojit će iz državnog proračuna 1,3 milijarde eura, osobito za primatelje inkluzivnog dodatka kojih je sada oko 200.000.
Govoreći inflatornim pritiscima, Plenković je rekao kako je zahvaljujući brojnim mjerama Vlade kroz krizno razdoblje inflacija smanjena sa 11 posto u 2022. na 3 posto na godišnjoj razini u 2024.
Razlog zašto je ona i dalje viša od prihvatljive je postupanje domaćih aktera i pojedinaca u lancu definiranja cijena, unatoč činjenici da im je Vlada pomogla da prebrode krizu.
"Očekujemo da se inflacija u idućem razdoblju i dalje smanjuje. U 2026. projeciramo ju na 2,8 posto", istaknuo je.
Ulagat će se u digitalizaciju, dekarbonizaciju, obrazovanje, zdravstvo...
Plenković je kazao i da će se u idućoj godinama, uz ostalo, nastaviti u razvojne prioritete koji će generirati rast i jačati otpornost gospodarstva tj. ulagati u digitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje te nastaviti sa potporama gospodarstvu.
Najavio je i da se priprema nova industrijska strategija koja usmjerava ulaganja i podršku u industrije budućnosti.
Istaknuo je i da je ravnomjerni regionalni razvoj ključ proračuna, kao i svih ovih godina.
Također rastu i ulaganja u slabije razvijene krajeve i lokalne projekte; rastu i proračunska sredstva za zdravstvo, odgoj i obrazovanje, dodao je, navevši kako sada ulaganja za obrazovanje iznose pet posto BDP-a.
Nastavlja se i ulaganja u obranu i modernizaciju Hrvatske vojske, sport i slično.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je da su za jačanje naše strateške autonomije, imajući u vidu vanjskopolitičke okolnosti, značajna ulaganja u obranu, ali i u jačanje energetskog sektora te u osiguravanje dodatnih alternativnih dobavnih pravaca.
Dijametralno suprotna viđenja o državnom proračunu
Oporbeni i vladajući saborski klubovi iznijeli su dijametralno suprotna viđenja o državnom proračunu za iduću godinu.
I dok vladajući HDZ ističe da se predloženim proračunom još jednom potvrđuje stabilnost javnih financija, dosljedna i odgovorna politika Vlada, iz oporbe prstom upiru u inflaciju koja, naglašavaju, najviše pogađa građane koji žive od svog rada.
"Ovo je peta godina u kojoj je stopa inflacije veća od gospodarskog rasta, to, na žalost, postaje trajna mjera", upozorio je Boris Lalovac (SDP), ocijenivši kako to znači da imamo ozbiljan, strukturni problem u ekonomiji.
Naveo je kako nije uspjela Vladina mjera zamrzavanja cijena hrane, a da zadnja četiri mjeseca rastu i troškovi režija. Vladu pita na temelju čega projicira da će stopa inflacije u idućoj godini biti 2,8 posto? HNB je poslovnim bankama isplatila preko milijardu eura da bi imali drugu najveću stopu inflacije u eurozoni, rekao je Lalovac.
Upravo Vladu, Nikola Grmoja (Most) označava glavnim generatorom inflacije, ustrajava da je njena odluka o ukidanju kune i prelasku na euro, dodatno potaknula inflaciju.
Na čemu rastemo, na potrošnji, na turizmu, EU fondovima, kazao je Grmoja i dodao kako je svaki osmi euro u proračunu europski. Upitao se i što će se dogoditi s Hrvatskom kad to prestane?
Sandra Benčić (Možemo) analizira stvarne gubitnike i dobitnike proračuna za 2026. godinu i kaže kako će glavni gubitnici biti građani koji žive od rada i na kojima je "čitav teret Plenkovićeve inflacije", a koja, dodaje, nije uvezena, nego je „interna i generirana iz ekonomskog modela koji već 10 godina generira premijer“.
Dobitnici su, dodaje, špekulanti na nekretninskom sektoru i trgovinski špekulanti.
Ovo je tipičan HDZ-ov proračun, ni sluha za ranjive skupine, ni za najveće izazove, dodaje Anka Mrak Taritaš (Glas).
Vladajući snažno brane predloženi proračun za iduću godinu, za koji Predrag Štromar (HNS) kaže da je dobar i da tako treba nastaviti.
Rast gospodarstva je razvidan, na temelju njega raste i proračun, povećavaju se plaće, naknade umirovljenicima, deficit je ograničen ispod tri posto, a nadam se da će se i dalje smanjivati i javni dug, kaže zastupnik.
Miro Totgergeli (HDZ) ističe da se predloženim proračunom još jednom potvrđuje stabilnost javnih financija, dosljedna i odgovorna politika Vlade.
Pred nama je razdoblje odmjerenog, ali sigurnog rasta i snažnih ulaganja u ključne razvojne prioritete, ovaj proračun pokazuje da Hrvatska ostaje na putu stabilnosti i otpornosti u korist građana, radnika i gospodarstva poručio je.
I Ivica Kukavica, čiji DP prvi put sudjeluju u kreiranju proračuna, drži da je on uravnotežen, razvojan i u skladu sa svim preuzetim obvezama. Zadovoljan je izdvajanjem za demografiju, ističe ulaganja u razvoj stočarskog i mljekarskog fonda, te u sektor ribarstva, a na tragu Vladinih nastojanja da se osigura samodostatnost u hrani.
Galerija
-
velika tragedijaMuškarac koji je ubio suprugu pa sebe vratio se iz Njemačke: "Imali su četvero djece, kupio im je namještaj i evo..."
-
tragedija u ZagorjuUbijena žena i njezin suprug više puta prijavljivani zbog nasilja u obitelji: Iz kuće odvedeno četvero djece
-
napao i službenikeStrava u Međimurju: Žena zvala policiju jer ju brat zlostavlja, umro tijekom intervencije
