Prijedlog iz Sabora: 'Trebalo bi uvesti porez solidarnosti na godinu-dvije'

11:15 Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) pitao je ministra Arsena Bauka (SDP) koji je predlagatelj zakona kojim bi se uvela e-uprava je li on ikad bio na nekom šalteru i da li zna da građani trebaju uzeti godišnji odmor da bi ishodili neki papir.

Pročitajte i ovo Oporba podijeljena Tko sve stiže na sjednicu s drugim čovjekom NATO-a? "Doći ćemo ga poslušati iz pristojnosti" NI ZA SVETOG PETRA KAJGANU Drugi čovjek NATO-a dolazi na saborski odbor, ali oporba ne: "Ma da dođe sveti Petar ne mijenjamo stav!"

'I uvijek vam nešto nedostaje, i vraćaju vas. Kao u Kafki. Čitav život stojite u redovima. Najveća korupcija je upravo u birokratskim redovima. Postoje meštri koji 'požuruju stvari' i koji su na tome stekli bogatstva. Birokracija je tu da građanima podmeće nogu a ne da im služi', konstatirao je Vukšić.

Ovaj zakon trebao bi stvoriti državnu upravu bez papira. 

'To je revolucija', zaključio je. Ipak, na nju ćemo se morati strpiti oko dvije godine do kada bi e-uprava trebala u potpunosti zaživjeti.

Predsjednik Sabora Josip Leko zaključio je raspravu o poplavama rekavši da Sabor u što kraćem roku treba iznaći rješenje koje će građane istočne Slavonije vratiti u normalu. 

Sabor nastavlja rad raspravom o prijedlogu Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

11:00 - Damir Kajin (nezavisni): 'Dio novca za stranke može se usmjeriti prema istočnoj Slavoniji. Treba napraviti rebalans proračuna i redefinirati prioritete Hrvatskih voda. Treba nadoknaditi štetu poplavljenima; ukinuti dio parafiskalnih nameta i usmjeriti prema stradalima. Možda bi trebalo uvesti i porez solidarnosti na godinu-dvije.'

10:50 - Jadranka Kosor (nezavisna): 'Proračun nema poziciju za ovakve katastrofe. Vlada bi sutra trebala donijeti precizan plan i program o traženju pomoći jer pravi razmjeri užasa bit će vidljivi tek kad se voda povuče. Hrvatska ne može sama isfinancirati obnovu. Moj je prijedlog da se stranke odreknu 20 do 30 posto sredstava koje za svoj rad dobivaju iz proračuna i da se to rasporedi za obnovu od poplava'.

10:45 - Goren Beus Richemberg (HNS): 'Crveni alarm gori još od 2010. kada je puknuo nasip kod Strmca. Vlada je pokazala visoku koncentraciju na problem. Čeka nas veliki posao oko obnove. Trajat će mjesecima, a možda i godinama'.

10:38 - Tomislav Čuljak (HDZ): 'Pogađa nas licitiranje optužbama dok se ljudi bore za živote i domove. Za istrage i utvrđivanje krivaca bit će vremena. Onog dana kada je puknuo nasip Vlada je trebala biti tamo i preuzeti odgovornost.'

10:20 - Branko Vukšić (Hrvatski laburisti): 'Poplava je rezultat stanja u Hrvatskoj i posljedica političkih naplavina svih dosadašnjih vlada. Ova Vlada je kriva za lošu zaštitu od nepogoda. Sve vlade brinule su više o vlastitom rejtingu nego o poplavama.

Tražimo odgovornost Hrvatskih voda kojima se mora pozabaviti Uskok. Zašto je puknuo nasip u rajevom Selu izgrađen 2010. i plaćen 22 milijuna kuna? Kao, drži vodu dok majstori odu. Pozivam Uskok da istraži sve ugovore Hrvatskih voda s izvođačima. To se zove pranje novca. Hrvatske vode ulažu 800 milijuna kuna godišnje u obranu od poplava. Za što? One moraju položiti račune. Zdrav zaključak je da se novac nije trošio namjenski.

Tražimo odgovore kako će jamčiti sprječavanje katastrofa ovih razmjera. A zanima nas i je li reagirala služba za zaštitu i spašavanje?'

 9:45 - Klubovi zastupnika zatražili su stanku kako bi mogli diskutirati o poplavama i predložiti neke zaključke. Nastavak sjednice je u 10.20 sati.

9:40 - Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, dao je detaljno izvješće o stanju s poplavama na području RH od 3. svibnja kada su praktički počeli problemi. Do rapidnog pogoršanja došlo je 16. svibnja zbog rasta vodostaja rijeka u BiH. U Hrvatskoj su zabilježeni najveći vodostaji ikad; u Slavonskom Brodu Sava je bila pola metra od ikad najviše izmjerene, u Slavonskom Šamcu je premašila rekord za 114 centimetara, a u Županji za 104. Ukupno od poplava branjena dionica iznosi 210 km, a poplavama u Hrvatskoj ugroženo je 30.000 ljudi, informirao je ministar.

Ostojić se osvrnuo na činjenicu da je dio stanovnika odbio napustiti domove iako su bili upozoreni da su im životi ugroženi.

'U Gunji je na mjestu na kojem se nalazilo 100 autobusa bilo suho i  razumljivo je da su ljudi mislili da se neće dogoditi najgore. Nema osobe u Gunji koja nije znala za evakuaciju. Dobro je da nismo imali stradalih među onima koji su spašavali ljude. Uništena su četiri čamca. Mnogi su evakuirani prisilnim putem,' izjavio je ministar.

Situacija na terenu se polako smiruje iako ima još kritičnih točaka. Posavski Podgajci i Bošnjaci su pod kontrolom, a najkritičnije je u naselju Topola gdje se ojačavaju nasipi. U Babinoj Gredi je vrlo teško stanje, ali pod kontrolom. U Đurićima je prodrla voda, ali se brani selo.

U borbi s poplavama angažirano je 4000 ljudi. Govoreći o odgovornosti za kaotičnu situaciju na nekim područjima, Ostojić je ustvrdio da planovi civilne zaštite postoje ali samo na papiru. Zakon o zaštiti i spašavanje govori točno tko je za što odgovoran, zaključio je Ostojić.  

9:35 - Predsjednik Sabora Josip Leko kazao je da su zastupnici Hrvatskog sabora solidarni sa susjednim zemljama, Srbijom i BiH, u kojima se prati stanje. Najavio je da će svih zastupnici dobiti broj računa Crvenog križa na koji se može uplatiti pomoć, ali je predoložio da bi bilo dobro da se svi klubovi dogovore oko jedinstvene uplate.

Namjera je  novog zakona urediti područje elektroničke uprave te omogućiti svima, koji imaju propisano pravo, dostupnost podataka koje prikupljaju institucije u javnom sektoru.

Stoga se predlaže uspostava središnjeg državnog portala kao jedinstvenog virtualnog upravnog mjesta, određuje se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav obvezujući za sve institucije, te se propisuje komunikacija institucija javnog sektora s građanima putem korisničkog pretinca države.

VIDEO Evo kako nam usporena birokracija otežava život

Sve bi to trebalo stvoriti pravne pretpostavke za ostvarenje projekta 'e-Građani', izgradnju elemenata informacijskog društva u Hrvatskoj, te njezino uključivanje u izgradnju globalnog europskog informacijskog društva.

Uspostavom novog sustava građani koji traže usluge državne uprave ne bi više trebali za ostvarenje svojih zahtjeva prilagati isprave ili dokumente, te ulaziti u labirint birokratskih procedura, poručuju iz Vlade. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook