Nastavljena je sjednica Hrvatskog sabora.
Sjednica Hrvatskog sabora započela je iznošenjem stavova u ime saborskih Klubova.
Vezani članci
Nikola Grmoja iz Mosta osvrnuo se na jučerašnju izjavu premijera Plenkovića, koji je kazao da nema potrebe za osnivanjem saborskog povjerenstva u vezi s aferom Janaf rekavši da je zahtjev za osnivanjem preširok.
"Ne zamjeram premijeru, on je ionako izjavio da ništa ne zna. Ipak bi bilo dobro da bude upoznat s činjenicama, a ne da se sramoti. Nije on taj koji odlučuje što će Sabor istraživati. Ne trebaju nam fiškalni argumenti. Pitanje je želimo li se ili ne želimo obračunati s korupcijom. Što krije neznajući Andrej Plenković?" upitao je Nikola Grmoja u sabornici.
Saborska zastupnica Sandra Benčić smatra da je premijer podvio rep. "Njegove izjave u rangu su one - a onda je svizac zamotao čokoladu!", kazala je Benčić o premijerovim argumentima za neosnivanjem povjerenstva.
HDZ-ov Branko Bačić obrušio se na zahtjeve oporbe i izjavio da razumije njihovu nervozu jer su tekst, kako kaže, pisali tjedan dana. "Izvolite napravite akt koji je u skladu sa zakonom i Ustavom, ako ste to u stanju", poručio je Bačić.
Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta također se obrušio na premijera Plenkovića zbog istražnog povjerenstva u vezi s aferom Janaf. Kazao je da Plenkovićevi igrači završavaju u Remetincu.
"Čuli smo da je protiv osnivanja saborskog povjerenstva. Plenković je maher za sastavljanje lista. Koga stavi na listu, taj završi u Remetincu. Tako je bilo i s Rimac", kazao je.
Pozvao je premijera Andreja Plenkovića da zatraži od Srbije odštetu za hrvatske logoraše koji su tijekom Domovinskog rata protupravno držani po srbijanskim logorima.
"Hrvatski logoraši nisu imali prigode kao Josipa Rimac dobivati plaću za svoje logorovanje šest plus šest, kao što je ona zatražila iz zatvora. Nismo imali prigodu ni da nas se čuje. Volio bih da Plenković odgovara na pitanja o ratnoj odšteti hrvatskim logorašima od Srbije. Taj novac želim jer sam ga krvavo zaradio", kazao je.
Mlinarić je zbog svojih mnogobrojnih upadica zaradio dvije opomene predsjedavajućeg Furija Radina, koji je odredio petominutnu pauzu.
"Opomene mi ne znače ništa", kazao je Mlinarić i zaradio treću opomenu. "Ja samo radim svoj posao", poručio mu je Radin.
Darko Klasić (Klub HSLS-a i Reformista) založio se za ukidanje obveznih članarina za strukovne komore i pozvao građane da potpišu peticiju koju je pokrenula udruga "Glas poduzetnika" za ukidanje obveznih članarina za Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i Hrvatsku turističku zajednicu, kao i svih drugih parafiskalnih nameta.
"Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora nepotrebne su strukture koje guše male poduzetnike i obrtnike te priječe stvaranje novih vrijednosti u društvu, dok istovremeno poduzetnicima i obrtnicima u praksi pružaju malo ili ništa”, ocijenio je Klasić.
Ističe da je u Hrvatskoj oko 25 strukovnih komora, od kojih svaka naplaćuje članarinu, upisninu i stručni ispit, u prošloj godini samo od članarina uprihodile su 292 milijuna kuna.
Romana Nikolić (Klub SDP-a) povodom dječjeg tjedna podsjetila je na zaštitu dječjih prava, posebice rizične skupine djece i mladih.
"Treba osigurati jednake mogućnosti za rast i razvoj djece, neovisno o tome nalazi li se u ruralnim ili urbanim sredinama, u manje ili više razvijenim područjima Hrvatske te neovisno o ekonomskim prilikama ili neprilikama", naglasila je.
Kao dodatnu pomoć i podršku posebno je izdvojila uslugu poludnevnog boravka za posebno rizične skupine djece, poput djece s problemima u ponašanju.
U sabornicu je danas došao i Davor Bernardić.
Prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija
Izmjene Zakona o kreditnim institucijama podijelile su u srijedu saborsku oporbu, dok jedni naglašavaju da će njima dovesti u red financijske institucije kako buduće krize ne bi više išle na terete poreznih obveznika drugi navode da se propustilo regulirati bitna pitanja za građane.
Zakonskim izmjenama zapravo se pokušava dovesti u red financijske institucije, kazao je Boris Lalovac (SDP).
Pojasnio je da je nakon krize 2008. kada su banke u Americi i Europi doživjele potpuni kolaps Europa odlučila regulirati financijske institucije kako u budućnosti propast banaka više ne bi išao na teret poreznih obveznika.
„Devedeset posto banaka u Hrvatskoj je u stranom vlasništvu, znači matice su u Italiji, u Austriji i u drugim zemljama i od 410 milijardi kuna njihove imovine sada će Europska središnja banka direktno monitorirati i nadgledati oko 330 milijardi aktive”, kazao je Lalovac i najavio podršku zakonskim izmjenama.
Time će, dodao je, onemogućiti prelijevanje poremećaja iz jedne zemlje u drugu kada se dogodi nekoj matici banci.
Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) kazala je da njezin klub ne može podržati zakonski prijedlog jer su se propustile popraviti odredbe koje se najviše tiču hrvatskih građana, one vezane za prodaju dugova agencijama za naplatu potraživanja.
Sve najveće agencije za naplatu dugova u vlasništvu su stranih tvrtki, taj profit se seli u Nizozemsku, Njemačku i Češku , to je industrija koja „parazitira na dugovima hrvatski tvrtki i građana, kazala je i upitala zašto država ne bi građanima, koji ne mogu platiti dug, omogućila da otkupe dug za 30 posto vrijednosti za koliko ga banke prodaju agencijama.
Dodala je i da se propustilo regulirati da banke ne smiju povećavati ugovorene naknade tijekom trajanja ugovornog odnosa. ”Ne trebamo spašavati bake već stvoriti okvir za spašavanje građana”, istaknula je Benčić.
Predložene zakonske izmjene ne podržava ni Klub Domovinskog pokreta čiji je predsjednik Miroslav Škoro ocijenio da je to kao „još jedno srljanje u maglu u kojoj gospodarski nepripremljeni ulazimo u fazu u kojoj ćemo morat preuzimati odgovornost za krize koje se budu događale zbog neodgovornog ponašanja stranih banaka”.
I Zvonimir Troskot navodi da Hrvatska nije ekonomski ni strukturno spremna za ulazak u eurozonu i da zato ne mogu podržati predložene zakonske izmjene.
Grozdana Perić (HDZ) naglasila je da za razliku od krize 2008. sada će Hrvatska moći regulativom zaštiti građane, banke i gospodarstvo u slučaju mogućih šokova.
Izmjenama Zakon o kreditnim institucijama nastavlja reforma bankovnog sustava Europske unije s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove, očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje njihove kreditne aktivnosti te odnosno smanjivanja opterećenja manjih banaka te poboljšanje kapaciteta za financiranje malog i srednjeg poduzetništva odnosno infrastrukturnih projekata.
