S turizmom raste i kriminal: Stranci sve češće žrtve, ali i počinitelji

Galerija 0

tri vijesti o kojima se priča brutalna likvidacija Horor u susjedstvu: Vođu kartela i bivšeg nogometaša našli izrešetanog, do pola zakopanog u snijegu Muškarac priveden Užas u Novom Zagrebu: Pronađen leš na stubištu stambene zgrade Drama u BiH Amina (18) pobjegla od muža, našli je promrzlu, golu i bosu: "Spasila je živu glavu"

Iako podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2017. i 2018. godinu pokazuju određen pad broja kaznenih djela nad strancima, šira istraživanja na podacima jednog desetljeća pokazuju kako kroz sustavan razvoj turizma raste i kriminalitet, ali i osjećaj multikulturalizma koji razvija toleranciju spram pripadnika drugih nacija.

U 2017. godini najviše oštećenih gostiju bilo je iz Njemačke (693), a slijede ih Slovenci (407), Austrijanci (291), i Talijani (233). Sve redom naši najbliži susjedi i najčešći gosti. Kazneno djelo protiv imovine, poput krađe i teške krađe najčešći je oblik kriminala koji trpe turisti. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2017. godine bio je 3523.

Radi usporedbe, od država iz bivše Jugoslavije na popisu su još bosanskohercegovački gosti (197), Srbi (96), Makedonci (37) i Crnogorci (4).

U 2018. još jednom je najviše oštećenih stranaca bilo iz Njemačke (653), Slovenije (392), Austrije (257) i Bosne i Hercegovine (211). Krađe i teške krađe i te su godine bile najpopularniji oblik kriminaliteta nad strancima. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2018. godine bio je 3171. Osim oštećenih gostiju iz Bosne i Slovenije, od ostalih država bivše Jugoslavije na popisu su i oni iz Srbije (81), Makedonije (30), i Crne Gore (7).

Policija upozorava da se kaznena djela provode na najpopularnijim lokacijama određene turističke destinacije, ovisno o mjestu gdje se nalazite, to jest koliko je popularno i upotpunjeno turističkim sadržajem.

Stranci koji su se okušali u kriminalu u 2017. godini najčešće su došli iz susjednih nam država. Bosanskohercegovački gosti na vrhu su ljestvice (250), a u stopu ih prate srpski gosti (182), pa zatim Slovenci (72), Albanci (58) i Talijani (50). Ukupan broj kaznenih djela turista 2017. godine bio je 1202.

Radi usporedbe, od ostalih država bivše Jugoslavije tu je još Makedonija (33) i Crna Gora (28).

Stranci su 2017. najčešće krali (301) i narušavali javni red i mir (207), a skloni su i krivotvorenjima (175) i to najčešće dokumenata i isprava. Problema još imaju u prometu (139 izazvanih prometnih nesreća) te s drogama (102 promet i proizvodnja droge).

Policija je prema strancima postupala najčešće zbog neprijavljivanja boravka i ugrožavanja sigurnosti prometa.

Stranci kriminalci najaktivniji u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji

Stranci se najčešće kriminalitetom bave u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj županiji te Zagrebačkoj županiji.

Broj stranaca koji su počinili kazneno djelo u 2018. bio je ukupno 1579, a najčešće kazneno gonjeni gosti bili su iz Bosne i Hercegovine (321) te iz Srbije (201). Te dvije, naše susjedne države, jedine imaju troznamenkaste brojke. Između ostalih tu su još Slovenci (85), Rumunji (74) te Bugari (66).

Od ostalih država iz bivše Jugoslavije, Makedonci broje 31 kazneno djelo, a Crnogorci 21.

U 2018. godini stranci su bili najskloniji narušavanju javnog reda i mira (470), krađi (353) te krivotvorenjima (228).

Treba naglasiti da je većina narušavanja javnog reda i mira u segmentu nezakonitog ulaska, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj. Primorsko-goranska policija u svojem je priručniku za sigurnost u turizmu pojasnila kako je veliki broj gostiju i otvorenost granica pogodan za razne mogućnosti prikrivanja i infiltracije, gdje kriminalci, kao i izbjeglice, ulaze u zemlju nezakonito, prijavljuju se kao gosti, te najčešće provode prevare u smještajno-ugostiteljskim objektima, rent-a-car poslovnicama i sličnim turističkim subjektima.

Split kao žarišna točka 2019. godine

Istarska županija bila je poprište za sada najbrutalnijeg napada na strance ove godine. Sredinom srpnja, u Puli je hrvatski državljanin u tridesetim godinama nožem ozlijedio Nijemca, koji je kasnije preminuo u bolnici zbog zadobivenih teških ozljeda. Osumnjičeni je u pritvoru.

Splitsko-dalmatinska policija je u samo 50 dana lipnja i srpnja 2019. godine prijavila čak 245 kaznenih djela na štetu stranih turista, a ta su kaznena djela najčešće, nešto više od 60 posto ukupnog broja, krađe. 21 posto su teške krađe, a 18 posto ih se odnosi na ostala kaznena djela.

Ondje je nedavno prijavljen sukob dvojice stranaca, gdje je 20-godišnji Francuz izvukao deblji kraj. Naime, na njega je nasrnuo još jedan navodni stranac, jer je Francuz, kako kažu svjedoci, krivo pogledao njegovu djevojku.

Jedan 31-godišnji Francuz koji se s prijateljem kupao na splitskoj plaži Bačvice, tijekom kupanja je uočio nepoznatu osobu kako mu prebire po osobnim stvarima, odlučio mu se suprostaviti. Napadač ga je ubo nožem u prsni koš, teško ga ozlijedivši. Kradljivac, inače 22-godišnjak, ubrzo je uhićen i pritvoren te mu prijeti i do deset godina zatvora.

Državljanka Norveške teško je ozlijeđena, ponovno u Splitu, nakon što je pokušala ući u taksi vozilo. Policija je rekla da se incident dogodio kada je dvadesetogodišnja Norvežanka pokušala ući u taksi vozilo. Tada ju je nepoznati muškarac odgurnuo, i udario da bi ušao u taksi prije nje.

No, splitska policija uvjerava kako su stranci i turisti, statistički sigurni, jer po podacima tek jedan turist na njih 4000 bude žrtva nekog kaznenog djela.

U Bilicama, u Šibensko-kninskoj žuapniji, 42-godišnjak je, nakon što je bio izbačen iz jednog noćnog kluba, u rastrojenom stanju izbo djelatnike kluba i slučajne goste, od kojih je jedan bio 23-godišnji Australac. Strani turist prošao je s lakšim ozljedama.

Osim nasilja, prisutna i nacionalna netrpeljivost

U 2018. godini svjedočili smo i pojedinim slučajevima netolerancije prema našim susjedima. U veljači su u Splitu petorica mladića napala trojicu vaterpolista beogradske Crvene Zvezde, koji su nosili klupske trenirke. Dvojica su pobjegla, a treći se spasio skokom s rive u more.

Sličan događaj dogodio se i u Supertu na otoku Braču gdje je napadnuto nekoliko sezonskih radnika, a pritom je stradao i jedan tamošnji vatrogasac koji je napadnutim radnicima priskočio u pomoć. Ponovno su bili napadnuti zbog nacionalnosti, a radilo se o hrvatskim Srbima.

Profesor Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da su razvoj turizma i multikulturalnosti zaslužni za pad kaznenih djela prema turistima.

"Naši ljudi shvaćaju da u Hrvatskoj gotovo sve živi od turizma, pa se sve više pazi, a komunikacija rješava problem predrasuda. U Hrvatsku dođe od 16 do 20 milijuna turista godišnje, to je jako puno ljudi različitih struktura koji stanovništvo jednog grada povećaju za sedam do osam puta", kazao je Lalić.

Lalić: U Hrvatskoj se živi od turizma pa se više pazi

On smatra da nema više toliko napetosti kao prije te da je multikulturalizam uznapredovao, a specifični oblik "spontanog multikulturalizma" najviše dolazi do izražaja u sredinama koje su se tek upoznale s masovnim turizmom, a gdje je turizam kvalitetno nizak te dolaze ljudi većinom slabije platežne moći.

Lalić je pojasnio kako su prethodno navedeni slučajevi kaznenih djela nad turistima izolirani slučajevi sa specifičnim osobnostima pojedinaca koji su krivci. On smatra da većina Hrvata "neće nasilje".

"Turisti se kod nas osjećaju sigurno, između ostalog to je zato što i naše službe dobro funkcioniraju", rekao je Lalić.

Porast kaznenih djela stranaca Lalić je objasnio kroz razvoj turizma u Hrvatskoj, gdje sve više stranaca dolazi u namjeri da potroši svoj novac. Hrvatska je na taj način meta i stranaca koji dolaze na našu obalu iskoristiti nepažnju, kako turista i domaćeg stanovništa, tako i državnih službi.

Lalić smatra da su Hrvati rijetki kriminalci te da mediji nerijetko svojim utjecajem preuveličavaju određene izolirane slučajeve.

Znanstvenik dr. Ivica Rubil s Ekonomskog instituta u Zagrebu nedavno je s kolegom dr. Vedranom Recherom objavio istraživanje o sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj za razdoblje od 1998. do 2016. Koristeći se podacima MUP-a zaključili su da se rastom i razvojem turizma isto, ali u sporijoj mjeri, raste i kriminal.

Oni su došli do podatka da povećanje broja turista ili noćenja za 10 posto, povećava broj kaznenih djela protiv imovine (krađe, teške krađe, provale, pljačke) za oko 1,7 posto.

Gdje se razvija turizam, paralelno se razvija i kriminalitet

"Hrvatska je sve otvorenija prema inozemstvu, ponajprije prema zemljama EU-a, turizam jača, i u nekim donedavno ne tako privlačnim destinacijama poput Zagreba – pa je za očekivati da usporedno povećava i privlačnost turista kao mete krupnijih i sitnijih kriminalaca", kazao je Rubil za Hinu.

Dodao je kako se u određenim dijelovima Hrvatske u specifično doba godine pojavljuje dominantna teorija o povezanosti turizma i kriminala.

"To nam govori i intuicija i dominantna teorija o povezanosti turizma i kriminala, prema kojoj su, pojednostavljeno govoreći, turisti izrazito privlačni kao potencijalne žrtve kriminala", kazao je Rubil.

"Kako kriminal ne poznaje granice, ne čudi da kriminalci iz susjednih zemalja (npr., Srbije ili BiH) vide Hrvatsku kao 'atraktivnu destinaciju' za proširenje svojih aktivnosti. K tome, činjenica da govorimo istim jezikom im olakšava djelovanje i povezivanje s lokalnim kriminalcima", objasnio je dr. Rubil.

No, istraživanje Rubila i Rechera za cilj je imalo istražiti trendove kretanja razvoja turizma i shodno tome kriminaliteta, za koji su poručili da je napravljeno kao upozorenje. (Hina)