U UN-u smatraju da ćemo u tome i uspjeti. Hrvatska je na dobrom putu da ispuni preuzete obveze oko smanjenja emisije štetnih plinova i većeg korištenja alternativnih izvora energije do 2020. godine.
Pročitajte i ovo
Svakim smo danom svjedoci sve strašnijih posljedica globalnog zatopljenja. Što zbog uništene industrije, što zbog male površine Hrvatska nije velik onečišćivač, ali posljedice svakako osjećamo. Visoke temperature i rast razine mora mogle bi naštetiti turizmu na Jadranu, a suše u Slavoniji u potpunosti uništiti poljoprivredu.
Kako bi ublažila crni scenarij, Hrvatska ima ambiciozan plan. Do 2020. emisije štetnih plinova smanjiti za 30 posto i povećati udio alternativnih izvora energije s današnjih pet na 20 posto. O tom planu danas se razgovaralo i u Saboru.
'Ohrabren sam i nadahnut što je ovako mala zemlja poput Hrvatske toliko svjesna svojih globalnih odgovornosti', rekao je dr. Rajendra Kumar Pachauri, predsjednik Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.
'Hrvatska je mala zemlje, ona ne emitira velike količine CO2 u atmosferu, i ono malo koliko možemo mi želimo smanjiti, a želimo isto tako dati poticaj za obnovljive izvore energije', poručio je predsjednik Sabora Luka Bebić.
U njih ulažemo puno nade. Prema procjeni Ministarstva gospodarstva u 2020. iz alternativnih izvora trebali bi proizvesti energije za čiju bi proizvodnju inače bilo potrebno čak dva milijuna i sto pet tisuća tona nafte. Sunca, vjetra i vode imamo. Sad je samo pitanje hoćemo li ih iskoristiti.
