Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kako bismo to spriječili, moramo smanjiti emisije štetnih plinova i više koristiti alternativne izvore energije.


U UN-u smatraju da ćemo u tome i uspjeti. Hrvatska je na dobrom putu da ispuni preuzete obveze oko smanjenja emisije štetnih plinova i većeg korištenja alternativnih izvora energije do 2020. godine.

Vezani članci Slika nije dostupna U Cancunu bez dogovora o emisiji stakleničkih plinova Slika nije dostupna Finska: Odobrena izgradnja dvaju nuklearnih reaktora

Svakim smo danom svjedoci sve strašnijih posljedica globalnog zatopljenja. Što zbog uništene industrije, što zbog male površine Hrvatska nije velik onečišćivač, ali posljedice svakako osjećamo. Visoke temperature i rast razine mora mogle bi naštetiti turizmu na Jadranu, a suše u Slavoniji u potpunosti uništiti poljoprivredu.

Kako bi ublažila crni scenarij, Hrvatska ima ambiciozan plan. Do 2020. emisije štetnih plinova smanjiti za 30 posto i povećati udio alternativnih izvora energije s današnjih pet na 20 posto. O tom planu danas se razgovaralo i u Saboru.

'Ohrabren sam i nadahnut što je ovako mala zemlja poput Hrvatske toliko svjesna svojih globalnih odgovornosti', rekao je dr. Rajendra Kumar Pachauri, predsjednik Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

'Hrvatska je mala zemlje, ona ne emitira velike količine CO2 u atmosferu, i ono malo koliko možemo mi želimo smanjiti, a želimo isto tako dati poticaj za obnovljive izvore energije', poručio je predsjednik Sabora Luka Bebić.

U njih ulažemo puno nade. Prema procjeni Ministarstva gospodarstva u 2020. iz alternativnih izvora trebali bi proizvesti energije za čiju bi proizvodnju inače bilo potrebno čak dva milijuna i sto pet tisuća tona nafte.  Sunca, vjetra i vode imamo. Sad je samo pitanje hoćemo li ih iskoristiti.