Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska dobro napreduje na putu reformi i može završiti pregovore s Europskom unijom 2009. godine, ali nakon toga slijedi komplicirani proces do punopravnog članstva koji može trajati i do 2011. ili 2012., rekao je u Zagrebu izvjestitelj za Hrvatsku u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta Hannes Swoboda, naglasivši pritom da irsko "ne" Lisabonskom ugovoru neće utjecati na čitav taj proces.


"Moji razgovori s vodećim političarima pokazali su da stvari idu bolje u čitavom reformskom procesu, mnogi su zakoni doneseni, i sada smo u ozbiljnom poslu provedbe ali mnogi su koraci već poduzeti", rekao je Swoboda.

Vezani članci Slika nije dostupna Ad ACTA? Europski parlament odbacio ACTA-u Slika nije dostupna 'EU će pomoći Hrvatskoj da riješi otvorene pitanja sa Slovenijom'

On se tijekom dana u Zagrebu sastao, između ostalih, s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom, ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem, te predsjednikom Sabora Lukom Bebićem.

"Čvrsta je odluka hrvatske Vlade i čitave Europske unije da se pregovori završe 2009. Godina 2009. je ciljna godina", naglasio je.

Međutim, pojasnio je da nakon zatvaranja pregovora slijedi proces prijevoda na 24 jezika, potvrđivanja na Odborima Europskog parlamenta i na plenarnoj sjednici, a zatim tek započinje ratifikacija u zemljama članicama koja je ponekad komplicirana i traje dulje vrijeme, primjerice u Belgiji.

Swoboda je naglasio da unatoč odbacivanju Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj prošloga mjeseca proces pregovora Hrvatske s EU treba nastaviti istim tempom, te je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ta poruka, kako je rekao, u Hrvatskoj shvaćena.

"Trebamo raditi paralelno, nastaviti naš posao i pokušati naći način na koji će Irska prihvatiti Lisabonski ugovor, kao i predsjednici Poljske i Češke", naglasio je.

Europski izvjestitelj još je jednom odaslao poruku o reformama koje Hrvatska treba provoditi zbog sebe same, a ne zbog bruxelleske birokracije koja to zahtijeva, navodeći primjer restrukturiranja brodogradnje i reforme pravosuđa.

"Reforme su potrebne za konkurentnost, želimo da brodogradilišta budu konkurentna i da prežive u Hrvatskoj, naravno uz preustroj. Bez njega ona bi mogla živjeti još par godina, ali na kraju ne bi bila konkurentna", rekao je, dodajući da EU i RH moraju naći način da se odredi vremenski okvir za reforme, te paralelno pokušavati naći novi posao za one koji neće ići u mirovinu.

Važno je za reforme dobiti i potporu stanovništva Hrvatske, rekao je Swoboda.

"Reforme su potrebne i ponekad traže žrtve, ali su u ukupnom interesu zemlje i u interesu specifičnih industrija", naglasio je.

"Naš je cilj imati snažnu Europu u kojoj će Hrvatska biti članica", zaključio je.

Odgovarajući na pitanje je li razgovarao s hrvatskim dužnosnicima o slučaju pretučenog novinara Dušana Miljuša, Swoboda je rekao da je njegova opća poruka jasna: treba učiniti sve da se razjasne svi takvi slučajevi jer bi u suprotnom to moglo stvoriti lošu sliku Hrvatske kao zemlje u kojoj se ne poštuje sloboda medija.

"Možda bi suradnja između policije i pravosudnih vlasti mogla biti snažnija i intenzivnija", naglasio je.