Vlada je usvojila paket antiinflacijskih mjera, koji uključuje i oporezivanje prekomjernih brutomarži, izmjene oporezivanja paušalnog obrta te paušala koji plaćaju pružatelji usluge kratkoročnog najma, kao i ukidanje oporezivanja mirovina od iduće godine.
Hrvatska se nalazi u fazi vrlo visokih geopolitičkih napetosti i suočena je sa šokom u području cijene energenata, koji pogađa gotovo sva gospodarstva u svijetu, a to, u kombinaciji sa snažnim rastom domaće potražnje uslijed vrlo visoke razine gospodarske aktivnosti, povećava osjetljivost Hrvatske na prelijevanje energetskih šokova i na pregrijavanje ekonomije, kazao je ministar financija Tomislav Ćorić predstavljajući na sjednici Vlade paket antiinflacijskih mjera.
"Želimo setom mjera spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, zbog koje je ova inflacija u ovom trenutku na višim razinama od željenih. Naše mjere, pored postojećih energetskih mjera, uključuju nekoliko segmenata. Tu prije svega želim uputiti na moment proračunske discipline, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2024. godine, na moratorij na administrativne cijene koje su odredile država i paradržavna tijela te konačno na neke izmjene u poreznom sustavu koje će adresirati određene segmente agregatne potražnje koje postoje", kazao je Ćorić.
"Inflacija koja je već neko vrijeme na nešto povišenim razinama kao jedini makroekonomski indikator na neki način ruši sliku sjajnih ostalih ekonomskih rezultata u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način trebala bi biti adresirana optimalno i u idućih godinu dana vratiti se na one razine koje smo poznavali prije ovih kriza, odnosno prije 2022. godine", poručio je ministar financija.
Ušteda u proračunu od 1,3 milijarde eura
Vlada je u proteklom razdoblju učinila interne preraspodjele, odnosno dodatno racionalizirala niz stavki u proračunu i na taj je način, uz preusmjeravanje financiranja na europske izvore, ušteđeno oko 1,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde eura, istaknuo je Ćorić.
"U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva isto tako i na solidarnost svih ostalih sektora, i u tom kontekstu želimo uputiti poruku našim socijalnim partnerima da će sva kolektivna prava tijekom 2026. godine koja su dogovorena – dakle porast plaća od 1 + 1 + 1 posto – biti ispoštovana", poručio je.
Ostaju administrativno regulirane cijene
Vlada će kao doprinos borbi protiv inflacije zamrznuti administrativne odnosno regulirane cijene, tj. cijene koje država ili javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju.
Riječ je o subvencioniranju cijena plina, struje i goriva, ograničavanju cijena 100 kategorija proizvoda, isto tako mjeri transparentnosti cijena koja uključuje sidrenje cijena 9000 proizvoda na razini od 2. svibnja 2025. godine i objavu njihovih cjenika, te mjeri sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost koja se već nekoliko godina odnosi na niz proizvoda i usluga.
Porez na prekomjerne brutomarže
Doći će i do određene izmjene u poreznom sustavu. Promjenama poreza na dobit adresirat će se porezni tretman prekomjernih profitnih marži, provest će se i izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, u paušalnom oporezivanju u turizmu, a također će se ukinuti i porez na dohodak na mirovine, kao mjera pomoći umirovljenicima, kazao je Ćorić.
Uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže brutodobiti obuhvatit će velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj: "Dobit kompanije u 2026. godini uspoređivat će se s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama – 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto, i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe."
"Prekomjerna profitna marža, ako je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto. Taj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju na području Republike Hrvatske, što je jasna poruka da štitimo naše izvoznike", najavio je Ćorić.
Izmjena koeficijenata za izračun doprinosa paušalaca
Izmjene poreza planiraju se i na paušalno oporezivanje obrtnika. U tom je sektoru 2017. u Hrvatskoj bilo oko 27.500 paušalnih obrta, a krajem 2025. godine taj je broj uvećan gotovo četiri puta – na 101.000, pa je, prema Ćorićevim riječima, razvidno da se u okviru paušalne djelatnosti u proteklih nekoliko godina generirao određeni broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću.
"Imamo moment tzv. prikrivenog nesamostalnog rada. To nas vodi izmjenama u kontekstu poreznog tretmana paušalnih obrta tako da gornje prihodovne segmente nešto drugačije tretiramo, i to umanjenjem priznatih izdataka, odnosno izmjenom koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa", objasnio je.
"Logika je jasna – Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika, međutim ne želimo umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte", naveo je Ćorić te naglasio da će čak i nakon tih poreznih izmjena Hrvatska i dalje imati znatno niži porezni tretman paušalnih obrta od nesamostalnog rada.
Dizanje paušala kod kratkoročnog najma
"Držimo da je u ovom trenutku opravdano povećanje iznosa paušala u turističkoj djelatnosti u kontekstu kratkoročnog najma. Tu prije svega govorimo o prvoj odnosno drugoj skupini paušalista prema Indeksu turističke razvijenosti – minimalne razine oporezivanja, odnosno paušal u drugoj skupini povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura", rekao je Ćorić.
Također je naglasio da će čak i nakon tih izmjena kratkoročni najam u turizmu i dalje ostati oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Hrvatskoj, no dovest će do približavanja ovih poreznih stopa.
Ukidanje oporezivanja mirovina
Vlada će od iduće godine od 1. siječnja iduće godine ukinuti porez na mirovine, koji sada plaća gotovo 550.000 umirovljenika.
Ideja je vrlo jasna, istaknuo je Ćorić: "Na taj način zapravo omogućavamo da dosadašnje mirovine umirovljenika rastu ovisno o tome kako su u jedinicama lokalne samouprave bile tretirane kroz porez na dohodak. Primjerice, mirovina koja je do sada u bruto iznosu bila 1000 eura, prema ovom prijedlogu, u netoiznosu koji je iznosio 954 eura – taj neto iznos bit će povećan za 46 eura."
-
VAŽNA ODLUKAStižu promjene kod vašeg obiteljskog liječnika i zubara: HZZO donio odluke koje bi trebale poboljšati uvjete rada
-
Vremenska prognozaŠto dolazi nakon nevremena? Meteorolog otkrio što nas čeka u idućim danima
-
Borba protiv inflacijeStiže novi porez: Vlada predstavila mjere koje će utjecati na sve u Hrvatskoj
