Represivne mjere prema poslodavcima koji nisu isplaćivali radnicima doprinose pokazale su rezultate.


Neki su godinama dobivali minimalac, ali im poslodavci nisu plaćali doprinose. Sramota je da u 21. stoljeću ima poslodavaca koji ne plaćaju doprinose svojim radnicima, zbog čega smo došli do proračunske rupe od 20 milijardi kuna u zdravstvenom sustavu, možda čak i više. U petak izlazi nova lista poslodavaca koji ne isplaćuju doprinose radnicima.

Vezani članci Brodosplit (Foto: Boris Ščitar/Pixsell) Radnici Brodosplita iz Indije zaraženi koronavirusom: "Svi su u samoizolaciji ili karanteni, nema opasnosti od širenja" Hrvatski zavod za zapošljavanje Što donose izmjene Zakona o radu? Hoće li pravo na naknadu HZZ-a imati i oni koji su dobili sporazumni otkaz

Država je tome odlučila stati na kraj tako da od ovog mjeseca nema isplate plaća dok nisu plaćeni zdravstveno i mirovinsko. Kakvo je stanje na kraju mjeseca?

>> Čačić o neisplati doprinosa i privatizaciji: Ima onaj vic o Muji i Hasi...

U svibnju je zaključno s današnjim danom tvrtki koje nisu plaćale doprinose bilo 45.711. Zbog toga mnogi koji odlaze u mirovinu imaju problema s malim iznosima. Da podvučemo crtu, u svibnju je 205.711 radnika radilo, a da im poslodavci nisu isplatili plaću.

S današnjim danom brojka se promijenila - 122.451 radnik počeo je dobivati plaću s uplaćenim doprinosima. Radi se o svoti od 113.581.151 kuna koje su poslodavci uplatili u mirovinski i zdravstveni fond. To bi na godišnjoj razini bilo otprilike milijardu kuna, što je ogroman novac.

Naravno, imamo i drugu stranu medalje. 83.431 radnik u ovome trenutku radi, ali poslodavci im nisu isplatili plaću ni doprinose. Neki bi rekli, čaša je poluprazna ili polupuna. Većina je dobila satisfakciju, no 83.431 radnik nije.

>> Kako je moguće da se u državnim tvrtkama godinama radi bez doprinosa?

Što se tiče kazni, država je krenula u represivni dio, radnici nisu krivi, a poslodavci zasigurno dobro zarađuju da im uz plaću mogu platiti i doprinose. U ovome trenutku je ispisano 247 postupaka naplate, znači u postupku su ti poslodavci i njihove tvrtke da im se blokiraju žiro računi i da im se naplate mirovinski i zdravstveni doprinosi za te radnike.

Slijedi prva faza - zabilježba, a potom ide i blokada. Onda se država namiruje, točnije radnici, za mirovinsko i zdravstveno. U konačnici ako to ne ide, ide ovrha svih nekretnina i pokretnina. To je jedna velika sramota da smo morali reagirati uredbom za nešto što u normalnim zemljama Europske unije praktički ne postoji.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.