HNB očekuje pad ekonomije. U biltenu za rujan upozoravaju na nove znakove usporavanja gospodarstva EU-a, što uzrokuje usporavanje i u Hrvatskoj. Voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrie Ivan Odrčić komentirao je za Dnevnik.hr gospodarska kretanja u RH i kako će se usporavanje gospodarstva točno odraziti na našu zemlju.
"Iako vidimo blagu tehničku recesiju tijekom posljednjeg kvartala 2023. i prvog kvartala 2024. godine, BDP će po nama za cijelu 2023. godinu zabilježiti porast od 1,7 %, što je nešto manje od viđenja drugih institucija. Tehnička recesija na prijelazu godine bit će uvezena, odnosno rezultat slabljenja aktivnosti kod velikih država na europskom kontinentu", rekao nam je Odrčić.
No, u Hrvatskoj će gospodarska kretanja ipak biti povoljnija u narednih nekoliko kvartala, napominje.
"Štoviše, sredinom sljedeće godine gospodarska aktivnost će početi jačati i na razini cijele 2024. godine oblikovati rast BDP-a od malo više od 2 %. Razlozi svega leže u činjenici da je domaća potražnja podržana iznimno otpornim tržištem rada, što sprječava 'teško slijetanje' ekonomije u cjelini. To se najbolje oslikava u rekordnom broju zatraženih radnih dozvola za uvoz strane radne snage te snažnog porasta plaća na domaćem tržištu u intenzitetu snažnijem od porasta cijena.
Iako neće biti pada potrošnje kućanstava, građani svejedno prilagođavaju svoj obrazac potrošnje novim okolnostima, imajući u vidu činjenicu da financiranje potrošnje zaduživanjem, primjerice, postaje sve skuplje kako se centralne banke bore s inflacijom.
Primjerice, 6-mjesečni Euribor je već preko 4 %, što se zadnji put dogodilo 2008. godine, a rezultat će biti sve skuplji krediti građanima.
Ipak, i dalje postoji određen višak štednje, akumuliran tijekom pandemijskog perioda, što će podržavati određenu razinu potrošnje.
Investicije su također faktor povoljnijih kretanja u gospodarstvu. One su prvenstveno pod utjecajem financiranja iz EU fondova i ponajviše alocirane k javnom sektoru. Privatne investicije u građevinskom sektoru predstavljaju veliki izazov, čemu svjedoči činjenica da je realni rast bruto dobiti ovog dijela gospodarstva u drugom kvartalu 2023. bio najslabiji od drugog kvartala 2020. godine kada je velik dio zemlje i gospodarstva bio 'zaključan'.
Taj podatak ne bi trebao iznenaditi ponajprije zbog narušene situacije na tržištu stambenih nekretnina, koje se od početka godine suočava s rastom kamata na stambene kredite, stagnacijom transakcija te rekordnim cijenama stambenog prostora koje isključuje velik dio potencijalnih kupaca", ističe Odrčić.
Italija i Njemačka - jedna drži glavu iznad vode, druga tone
Što se tiče državne potrošnje, ona će također pozitivno utjecati na ovogodišnji BDP, iako se najveći dio njezina pozitivnog doprinosa osjetio u prvom dijelu godine, podržan ponajprije izdašnim inflatornim priljevom u blagajnu.
"Državna potrošnja će i ubuduće biti kritičan faktor zbog velikih izdvajanja pred sam početak 'superizborne' 2024. godine", pojašnjava nam Odrčić i dodaje:
"Jednostavnom dedukcijom dolazimo do zaključka da će veću stopu rasta BDP-a obuzdati izvozni potencijal, osobito nakon visoke baze lani te usporavanja ekonomske aktivnosti (i time povezane potražnje za hrvatskim proizvodima) zemalja glavnih trgovačkih partnera, u prvom redu Italije i Njemačke.
I dok je prva zemlja pod pritiskom financiranja svojih javnih obveza zbog djelovanja monetarnog zatezanja, ona još uvijek drži glavu iznad vode, što se ne može reći za Njemačku jer se već nalazi u recesiji neko vrijeme. Njemačka je ogroman faktor robne razmjene mnogih članica EU-a, pa time i Hrvatske, a trenutačno se suočava s izazovima na tri fronta: usporavanje potražnje iz Kine, energetske situacije unutar zemlje te političke nestabilnosti.
S druge pak strane, iako sporadično dolaze rezultati o nešto slabijoj posjećenosti njemačkih turista na hrvatskoj obali (s obzirom na ekonomsku situaciju u Njemačkoj taj podatak i ne začuđuje), turistički sektor i više nego uspijeva zadržati pozitivan smjer kada su u pitanju prihodi, ponajviše zbog toga što su više razine cijena i povećani broj dolazaka turista iz drugih (mahom centralnoeuropskih) zemalja anulirali padove iz nekih tradicionalno većih emitivnih tržišta."
Iduća godina: Slabljenje inflacije i izazovi za turizam
Odrčić napominje kako će veći izazov za hrvatski turizam predstavljati 2024. godina, kada očekujemo značajnije slabljenje inflacije.
"Ona će tada u prosjeku biti malo iznad 4%, nakon skoro 9% prosječnih u 2023. godini, a to će utjecati na brzinu rasta korporativnih prihoda.
Sad na to dodajmo i izostanak turista s glavnih emitivnih tržišta čije se države nalaze (ili će se uskoro naći) u recesiji te kompletnog povratka konkurencije i upitnog efekta na sektor kada će se implementirati novi zakon o turizmu, pa u konačnici ne možemo očekivati značajnije poraste u turizmu iduće godine.
Uvijek treba spomenuti i rizike, a u 2024. godini se oni iz trenutnog pogleda koncentriraju na eventualnu političku nesigurnost, odnosno situaciju u kojoj nije moguće brzo sastavljanje stabilne izvršne vlasti. Međutim, s obzirom na relativno zadovoljene apetite gotovo svih javnih zaposlenika, takav scenarij je malo vjerojatan", rekao nam je zaključno Odrčić.
Pročitajte i ovo
Novi znaci usporavanja
HNB o gospodarskim kretanjima u priopćenju DNEVNIK.hr-u navodi:
"Ako se trenutni nepovoljni trendovi nastave, prema našim bi se procjenama gospodarska aktivnost mogla blago smanjiti u trećem u odnosu na prethodno tromjesečje, kada smo imali razmjerno snažan rast. Zbog toga bi i godišnja stopa rasta u trećem tromjesečju mogla pasti na 2,5 %, s 2,7 % koliko je iznosila drugome tromjesečju.
Navedena se ocjena temelji na razmjerno malom broju podataka koji su uglavnom dostupni samo za srpanj te da ćemo je dodatno revidirati kako budu pristizali novi podaci. Konkretno, trenutno vidimo razmjerno snažan pad industrijske proizvodnje u srpnju, a vidljiv je i blagi godišnji pad broja noćenja stranih turista tijekom srpnja i kolovoza.
Trgovina na malo u srpnju se zadržala na razini prosjeka iz prethodna tri mjeseca, no pokazatelji pouzdanja poduzeća i potrošača za srpanj i kolovoz uglavnom upućuju na nepovoljne trendove, osim u građevinskom sektoru, pri čemu je osobito izraženo pogoršanje optimizma u industriji i uslugama.
Osim toga, kretanja na razini EU-a su prigušena, pa tako nakon vrlo blagog rasta gospodarstva europodručja u drugom tromjesečju, u ljetnim su mjesecima postali vidljivi novi znaci usporavanja.
HNB je u posljednjoj projekciji iz lipnja stopu rasta BDP-a u čitavoj 2023. godini ocijenio na 2,9 %, nakon 6,2 % ostvarenih prethodne godine.
Sve navedeno upućuje na negativne rizike za rast, posebice u kontekstu ponovnog rasta cijena energije na međunarodnim tržištima, nastavka geopolitičkih napetosti kao i neizvjesnosti oko učinaka monetarnog stezanja na gospodarska kretanja", naveli su u odgovoru na naš upit.
