Ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jasna Ćurković Kelava istaknula je problem popunjenih kapaciteta koji zaustavlja realizaciju smještaja djece.
“Izvukla sam podatke iz kojih je vidljivo da je u prva tri mjeseca ove godine Dječjem domu Zagreb upućeno čak 87 zahtjeva za smještaj djece, od kojih zbog popunjenih kapaciteta nismo mogli realizirati čak 66. Istovremeno u Dječjem domu Zagreb ovdje u Nazorovoj imamo 10 do 15 djece više smještenih od nekog optimalnog kapaciteta. Naš optimalni kapacitet bi trebao biti 40 smještaja i 20-ak cjelodnevnih boravaka'', kazala je Kelava za N1.
Napominje i kako zbog povećanog pritiska za smještaj, zbog žurnih izdvajanja djece iz vrlo rizičnih obitelji, popunjavaju mjesta cjelodnevnog boravka smještajem, tako da trenutno imaju 65 smještaja, a cjelodnevnog boravka samo šest.
Naglašava kako se nije smjelo ići u rezanje kapaciteta za smještaj djece prije nego što se razvila mogućnost alternativnih smještaja - udomiteljstva i kako bi se ono razvilo, treba se mijenjati Zakon o udomiteljstvu. ''Postojeći zakon koji je na snazi dvije godine je napravio dobar iskorak vezano za profesionalizaciju udomiteljstva, međutim puno drugih segmenata tog zakon treba promijeniti jer nisu zaživjeli u praksi”, apostrofirala je Kelava.
Udomiteljica ima satnicu pet kuna
Za primjer je uzela udomiteljicu koja brine za troje djece, a djeca koja ulaze u sustav su jako zahtjevna, dok ona ima satnicu pet kuna. ''Udomiteljica mora imati minimalno srednju stručnu spremu, ako uzmemo da radi prvu i drugu smjenu, nećemo joj pribrojiti treću jer računamo da tada djeca spavaju, radi 480 sati mjesečno'', istaknula je Kelava te napomenula kako udomitelje treba adekvatno platiti. ''Ne reagiramo tako da ne trebaju raditi za novce, mi svi radimo za novce, ali to ne isključuje ljubav prema djeci”, napomenula je.
Podsjetila je i na slučaj u Pagu, nakon kojeg očekuje i puno veći broj zahtjeva i puno veći broj odbijenica. ''Jako je teško. Socijalni radnik mora izdvojiti dijete, dijete koje je ugroženo i istraumatizirano i jako je teško reći djetetu da ga nemamo gdje primiti i oni su u sto čuda i puno problema zbog neorganiziranosti sustava'', rekla je Kelava.
Pročitajte i ovo
Kaže kako svi predmeti koji se tiču djece moraju biti prioritetni, moraju se brzo i promptno rješavati. ''Svako naše čekanje može dugoročno ugroziti život djeteta'', istaknula je Kelava te dodala da je krivo razmišljanje da je biološka obitelj uvijek najbolja opcija za dijete.
''Uvijek moramo razmišljati u najboljem interesu djeteta jer ne smije dopustiti da bude ugroženo neodgovornim ponašanjem nefunkcionalne obitelji koja se ni ne trudi postati funkcionalna”, zaključila je Kelava.
