Traže potpuno javno financiranje visokog obrazovanja i pozivajući sve studente na veliki prosvjed u petak, 14. listopada, na kojemu će, poručili su, još jedanput upozoriti da prosvjetne vlasti nisu osigurale novac za školarine studentima koji su ispunili svoje obveze.
U mirnoj prosvjednoj akciji nazvanoj 'Obećanje ludom Radovane' oko 20 studenata zatražilo je od ministra Radovana Fuchsa da ispuni obećanje kako će se svim studentima koji ispunjavaju obveze podmiriti troškovi školarina. Unatoč danom obećanju, kažu, na mnogim fakultetima studenti koji su položili sve ispite moraju platiti školarinu kako bi upisali višu godinu.
Studenti su ispred zgrade ministarstva pustili govore iz 2010. premijerke Jadranke Kosor o besplatnom studiranju te ministra Fuchsa o tome kako svi imaju pravo besplatnog upisa, a uvjet da tako i ostane jest redovito ispunjavanje studentskih obveza.
Nosili su i pano s priopćenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od 30. ožujka 2010. na kojemu, među ostalim, piše da je "od sljedeće akademske godine besplatan studij za sve brucoše na preddiplomskim i diplomskim studijima".
Studenti FPZ-a kažu da mnogiobrojni studenti koji su položili sve ispite i time ispunili studentske obveze moraju platiti školarinu od nekoliko tisuća kuna. Tako na FPZ-u od ukupno 280 studenata politologije i novinarstva druge godine oko 120 plaća puni iznos školarine od 5500 kuna iako im je ostao samo jedan ispit, 120 plaća linerano (od 18 kuna do 5500), a 44 studenta oslobođena su plaćanja školarine.
Studenti na pogrešnoj adresi
'Ovoga puta su studenti na pogrešnoj adresi', rekla je novinarima nakon prosvjeda Žana Čorić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dodajući da i ministarstvo i studenti imaju isti cilj - besplatno obrazovanje iako su im putovi različiti.
Dodala je da je to ministarstvo u zakonima o visokome školstvu koje je predložilo i koji su trenutačno u saborskoj proceduri tražilo da se prvi put zakonski definira što znači besplatno obrazovanje i za koga je ono. Besplatno bi bilo za sve studente koji redovito i uspješno ispunjavaju obaveze, a upisnina koju bi neki studenti plaćali bila bi mnogo manja nego što su sada neke školarine.
Najviše bi iznosila 3200 kuna za sve fakultete, rekla je Čorić dodajući da bi je plaćali studenti koji nisu ispunili svoje obveze. To ne znači da student mora imati prosjek 5,0, nego bi se kriteriji odredili pravilnikom u čijoj bi izradi sudjelovali i studenti. (Hina)
