DSV je početkom srpnja razriješio Milanovića zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti, no kako se on žalio Ustavnome sudu, odluka nije postala pravomoćna pa je trebalo ponovno odlučivati o suspenziji i privremenom udaljavanju od obnašanja sudačke dužnosti. Milanović je razriješen jer mu je Vrhovni sud ukinuo velik broj presuda, no u javnosti će ostati zapamćen po kontroverznim obrazloženjima presuda, poput one da nasilno guranje prsta u anus nije silovanje. Na današnjoj prvoj radnoj sjednici novoga saziva DSV-a produljena je suspenzija i sucu Visokoga trgovačkog suda Bariši Gašparu, najvišemu pravosudnom dužnosniku koji se našao na optuženičkoj klupi zbog korupcije. Njemu je sredinom rujna počelo suđenje zbog primanja 25.000 eura mita, namještanja pravosudnih ispita i poticanja bivšeg predsjednika zagrebačkoga Općinskoga građanskog suda Ivice Peze da nećaka njegova prijatelja zaposli kao sudskog savjetnika.
Pročitajte i ovo
"Oni su šokirani"
Sraz SDP-a i HDZ-a u Dnevniku Nove TV: Tko je kriv za izazivanje ustavne krize?
Dugogodišnja nepravda
Milanović: "Potrebno je promijeniti formulu za izračun mirovina"
Idući put o Lozini i Ivančiću
Na idućoj sjednici DSV-a, 29. listopada, naći će se stegovni postupci protiv splitskoga županijskog suca Slavka Lozine, poznatog široj javnosti po oslobađajućoj presudi u slučaju 'Lora', te zagrebačkog istražnog suca Borisa Ivančića. Lozina se tereti da je narušio ugledu suda jer je 2002. izazvao prometnu nesreću nakon koje nije pružio pomoć teško ozlijeđenoj osobi. Protiv njega se zbog toga vodio i kazneni postupak u kojemu je pravomoćno oslobođen. Protiv suca Ivančića stegovni postupak se ponavlja jer mu je Ustavni sud uvažio žalbu na prijašnju odluku DSV-a kojom je ukoren zbog prekoračenja ovlasti i nanošenja štete ugledu suda jer je navodno optužio čistačicu da mu je ukrala lisnicu pa ju je policija privela. Naknadno se, pak, utvrdilo da je sudac lisnicu izgubio, najvjerojatnije u tramvaju.
Postupci protiv Lozine i Ivančića vodit će se na plenarnoj sjednici po odredbama starog zakona o DSV-u jer je riječ o predmetima iz 2005., pokrenutim prije izmjene zakona po kojemu stegovne postupke zatvorene za javnost vode tročlana stegovna vijeća. Ta vijeća predlažu odluku s obrazloženjem koje za članove DSV-a nisu obvezujuće. Sjednica DSV-a u stegovnom postupku može biti javna ako to, najkasnije do završetka postupka pred stegovnim vijećem, zatraži sudac protiv kojega se vodi postupak. (Hina)