Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak istaknuo je da u ovom trenutku 103 epidemiologa radi u borbi protiv koronavirusa i da su na izmaku snaga.
Pročitajte i ovo
Traži se još radnih dozvola
Vodi se borba za svakog čovjeka: Znate li zašto se ne otvaraju nova prodajna mjesta?
PARADOKSI NAŠI SVAGDAŠNJI
Država potrošila novac za njihove stipendije: "Djeca su se tome nadala, zato su i upisivala ta zanimanja"
"Mi smo u onom prvom valu epidemije koristili i druge stručnjake, specijaliste javnog zdravstva i školske medicine, jer tada nije bilo škole i pregleda za upis u školu pa su nam i školski medicinari pomagali", rekao je Capak.
Sada su im kao pomoć ostali samo specijalizanti epidemiologije, a njih nema mnogo. Da bi dobili jednog epidemiologa treba ukupno 11 godina učenja – šest godina studiranja medicine i pet godina specijalizacije.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, bilo bi dobro da se što više ljudi upisuje na medicinu, strojarstvo, računarstvo i elektrotehniku. S druge strane, previše studenata završava ekonomiju, pravo, učiteljski fakultet, politologiju i novinarstvo.
"Prateći kvote upisne, shvatili smo da se ne prihvaćaju naše preporuke makar ih mi svake godine dostavljamo svim institucijama koje su nadležne za upisnu politiku", rekla je Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja HZZ-a.
Zanimanja se biraju i srcem, a ne samo zbog radnih mjesta
Upisne kvote određuju sveučilišta, poručuju iz Ministarstva obrazovanja. Ipak, stipendijama u STEM području Ministarstvo želi potaknuti odabir studijskih programa nakon kojih je zapošljivost diplomiranih izvjesnija. Iako, podsjećaju da studenti zanimanja često biraju i srcem, a ne zajamčenim radnim mjestom.
Studentica psihologije Ana rekla je da je fakultet odabrala jer je njezina "motivacija bila raditi ne samo za plaću, nego i za ljude". Sličnog je stava i Valentino, student sanitarnog inženjerstva: "Baš i nije traženo, ali sviđa mi se zbog prirodnih znanosti koje su u njemu."
Ostati ili otići iz Hrvatske pitanje je koje po završetku fakulteta studenti često postave. Novac je često ono što je presudno, a i u medicini su velike razlike u primanjima.
"Zašto se ljudi baš ne odlučuju za javno zdravstvo? U bolnici ili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imate puno veću mogućnost zarade nego u javnom zdravstvu. Mi imamo koeficijentima definirane plaće", objasnio je Capak.
"Mi bismo trebali naći neki drugi sustav nagrađivanja u javnom zdravstvu. O tome također trajno komuniciramo s Ministarstvom zdravstva, ali do sada u tome nismo bili uspješni", dodao je.
No, sada kada mjesecima svakodnevno komunicira s ministrom Vilijem Berošom, nada se da će ideje o tome kako unaprijediti sustav politika bolje čuti.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr