Kako rasteretiti bolnički sustav? Berošev savjetnik za primarnu medicinu: "Vraćamo pacijente primarcima"

Ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Zapad i savjetnik ministra zdravstva za primarnu zdravstvenu zaštitu docent dr. Miroslav Hanževački smatra da bi bolnički sustav trebalo rasteretiti vraćanjem pacijenata u primarnu zdravstvenu zaštitu.

Pročitajte i ovo ozdravljenje sustava Obećali su da će država šefovati bolnicama, no sve kasni: "Ne mislim da će išta biti bolje" Borba oboljelih od multiplog mijeloma Hrvatska spasonosni lijek ne daje novooboljelima: "Molim vas, odobrite ga! Ako ne za mene, onda barem za nekoga tko će se naći u situaciji u kojoj sam ja"

Navodi i da bi obiteljske liječnike i medicinske sestre u njihovim ordinacijama trebalo rasteretiti administriranja kako bi se mogli posvetiti pacijentima.

Priopćenje iz Ministarstva zdravstva prenosimo u cijelosti.

"Domove zdravlja i liječnike obiteljske medicine moramo organizacijski, kadrovski i financijski osnažiti kako bi mogli pacijentima pružati što učinkovitije i sveobuhvatnije zdravstvene usluge te rasteretiti bolnički sustav, navodi Hanževački.

Dugogodišnji nagomilani problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još više su naglašeni u protekle dvije godine epidemije COVID-19. Nezadovoljni su i liječnici obiteljske medicine i pacijenti, pa očekujemo konstruktivne prijedloge kako bi konačno zakonsko rješenje bilo što kvalitetnije. Pozivamo i sve stručne udruge i udruge koje predstavljaju interese pacijenata da se uključe.

'Puno je pitanja, tema i problema na stolu za raspravu o budućnosti primarne zdravstvene zaštite, statusa i organizacije domova zdravlja i liječničkih timova na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Dvije godine epidemije odnijelo nam je vremena, energije i financijskih sredstava, ali sa smirivanjem epidemije žurno se okrećemo traženju rješenja kako bismo vratili pacijente liječnicima obiteljske medicine, omogućili učinkovitije obnavljanje preventivnih i dijagnostičkih pregleda, a nama liječnicima primarne zdravstvene zaštite omogućili da se više posvetimo pacijentima, a manje administriranju', ističe Hanževački i dodaje da podržava nastojanja liječnika obiteljske medicine da njihove usluge budu što dostupnije pacijentima, te da ih se organizacijski, kadrovski i financijski osnaži kako bi temeljna zdravstvena zaštita bila na zadovoljstvo i liječnika i pacijenata.

'Obiteljska medicina temelj je zdravstvene zaštite u svakoj zemlji. Imamo mi dobra iskustva na ovom području i samo ih moramo ponovno uspostaviti primjereno trenutnim potrebama. Kao i u drugim granama medicine evidentan je manjak zdravstvenih djelatnika. Sada nas je u obiteljskoj nešto više od dvije tisuće, a ni dobna struktura nije ohrabrujuća. Trećina liječnica i liječnika starija od 60 godina. Možda zato već sada možemo razmišljati o mogućnostima produljenja radnog vijeka liječnicima u ambulantama obiteljske medicine, posebno u krajevima zemlje gdje je njihov nedostatak najizraženiji, a do vremena kada stasaju nove generacije liječnika koji svoju profesionalnu budućnost vide u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tu su nam jako važne specijalizacije iz obiteljske medicine na čijem provođenju treba još intenzivnije raditi', dodao je.

U prijedlozima koji bi trebali unaprijediti obiteljsku medicinu značajno mjesto zauzima i prijedlog da se u sustav primarne zdravstvene zaštite uvedu administratori koji bi omogućili liječnicima i medicinskim sestrama da se više vremena posvete potrebama pacijenata.

'Time bismo pomogli rješavanju opravdanih primjedbi pacijenata da su im njihovi obiteljski liječnici sve manje dostupni, a liječnike rasteretili sadašnjeg pritiska administriranja', rekao je Hanževački i dodaje da je cilj uvesti što učinkovitiju komunikaciju pacijenata s njihovim izabranim liječnicima, omogućiti bolju pristupačnost dijagnostičkim pregledima kod obiteljskog liječnika i smanjiti pritisak pacijenata na bolnički sustav za sve usluge koje se mogu obaviti u domovima zdravlja i ambulantama obiteljske medicine.

'Ništa neće ići ni lako ni brzo, ali važno je da zajednički tražimo rješenja. Razgovor, sagledavanje problema iz svih kutova, međusobno uvažavanje i htijenje da budemo na korist pacijentima, to je važan element za početak. U službi ovog cilja, svoja iskustva iz primarne zdravstvene zaštite i upravljanja sustavom proteklih godina stavio sam na raspolaganje ministarstvu zdravstva i vjerujem da ćemo vrlo brzo učiniti prve iskorake u boljim rješenjima sadašnjih problema. Izmjene u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti otvorit će prostor provedbi mnogih rješenja u praksi', navodi Hanževački.