Kako rasteretiti bolnički sustav? Berošev savjetnik za primarnu medicinu: "Vraćamo pacijente primarcima"

Ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Zapad i savjetnik ministra zdravstva za primarnu zdravstvenu zaštitu docent dr. Miroslav Hanževački smatra da bi bolnički sustav trebalo rasteretiti vraćanjem pacijenata u primarnu zdravstvenu zaštitu.

Pročitajte i ovo reforma zdravstva Biste li dali da vas liječe tek diplomirani liječnici? Ni studentima se ta ideja ne sviđa, čeka se odluka Ministarstva "To je nonsens" Liječnici bijesni na Vladu, ne žele glumiti policajce i poručuju: Polovica vozača u Hrvatskoj mogla bi u nekom trenutku ostati bez vozačke

Navodi i da bi obiteljske liječnike i medicinske sestre u njihovim ordinacijama trebalo rasteretiti administriranja kako bi se mogli posvetiti pacijentima.

Priopćenje iz Ministarstva zdravstva prenosimo u cijelosti.

"Domove zdravlja i liječnike obiteljske medicine moramo organizacijski, kadrovski i financijski osnažiti kako bi mogli pacijentima pružati što učinkovitije i sveobuhvatnije zdravstvene usluge te rasteretiti bolnički sustav, navodi Hanževački.

Dugogodišnji nagomilani problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još više su naglašeni u protekle dvije godine epidemije COVID-19. Nezadovoljni su i liječnici obiteljske medicine i pacijenti, pa očekujemo konstruktivne prijedloge kako bi konačno zakonsko rješenje bilo što kvalitetnije. Pozivamo i sve stručne udruge i udruge koje predstavljaju interese pacijenata da se uključe.

'Puno je pitanja, tema i problema na stolu za raspravu o budućnosti primarne zdravstvene zaštite, statusa i organizacije domova zdravlja i liječničkih timova na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Dvije godine epidemije odnijelo nam je vremena, energije i financijskih sredstava, ali sa smirivanjem epidemije žurno se okrećemo traženju rješenja kako bismo vratili pacijente liječnicima obiteljske medicine, omogućili učinkovitije obnavljanje preventivnih i dijagnostičkih pregleda, a nama liječnicima primarne zdravstvene zaštite omogućili da se više posvetimo pacijentima, a manje administriranju', ističe Hanževački i dodaje da podržava nastojanja liječnika obiteljske medicine da njihove usluge budu što dostupnije pacijentima, te da ih se organizacijski, kadrovski i financijski osnaži kako bi temeljna zdravstvena zaštita bila na zadovoljstvo i liječnika i pacijenata.

'Obiteljska medicina temelj je zdravstvene zaštite u svakoj zemlji. Imamo mi dobra iskustva na ovom području i samo ih moramo ponovno uspostaviti primjereno trenutnim potrebama. Kao i u drugim granama medicine evidentan je manjak zdravstvenih djelatnika. Sada nas je u obiteljskoj nešto više od dvije tisuće, a ni dobna struktura nije ohrabrujuća. Trećina liječnica i liječnika starija od 60 godina. Možda zato već sada možemo razmišljati o mogućnostima produljenja radnog vijeka liječnicima u ambulantama obiteljske medicine, posebno u krajevima zemlje gdje je njihov nedostatak najizraženiji, a do vremena kada stasaju nove generacije liječnika koji svoju profesionalnu budućnost vide u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tu su nam jako važne specijalizacije iz obiteljske medicine na čijem provođenju treba još intenzivnije raditi', dodao je.

U prijedlozima koji bi trebali unaprijediti obiteljsku medicinu značajno mjesto zauzima i prijedlog da se u sustav primarne zdravstvene zaštite uvedu administratori koji bi omogućili liječnicima i medicinskim sestrama da se više vremena posvete potrebama pacijenata.

'Time bismo pomogli rješavanju opravdanih primjedbi pacijenata da su im njihovi obiteljski liječnici sve manje dostupni, a liječnike rasteretili sadašnjeg pritiska administriranja', rekao je Hanževački i dodaje da je cilj uvesti što učinkovitiju komunikaciju pacijenata s njihovim izabranim liječnicima, omogućiti bolju pristupačnost dijagnostičkim pregledima kod obiteljskog liječnika i smanjiti pritisak pacijenata na bolnički sustav za sve usluge koje se mogu obaviti u domovima zdravlja i ambulantama obiteljske medicine.

'Ništa neće ići ni lako ni brzo, ali važno je da zajednički tražimo rješenja. Razgovor, sagledavanje problema iz svih kutova, međusobno uvažavanje i htijenje da budemo na korist pacijentima, to je važan element za početak. U službi ovog cilja, svoja iskustva iz primarne zdravstvene zaštite i upravljanja sustavom proteklih godina stavio sam na raspolaganje ministarstvu zdravstva i vjerujem da ćemo vrlo brzo učiniti prve iskorake u boljim rješenjima sadašnjih problema. Izmjene u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti otvorit će prostor provedbi mnogih rješenja u praksi', navodi Hanževački.