Hrvatska i Srbija prihvaćaju presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu da u ratu devedesetih godina u Hrvatskoj nije bilo genocida iako su njome djelomično nezadovoljne, no prve reakcije dužnosnika dviju zemalja pokazuju nepomirljiva stajališta oko akcije Oluje i nakon presude najvišeg UN-ova suda.
Pročitajte i ovo
ICJ je u utorak odbacio hrvatsku tužbu da je Srbija počinila genocid nad Hrvatima u ratu od 1991. do 1995., kao i srbijansku protutužbu protiv Hrvatske za genocid nad lokalnim Srbima u akciji Oluji 1995.
Malo je vjerojatno da će dvije države podnijeti zahtjev za revizijom presude ICJ-a, iako to ne isključuju ako se pojave neke nove činjenice, rekli su predstavnici Hrvatske i Srbije.
No, čini se da Oluja, 20 godina nakon te akcije i pravnog epiloga pred ICJ-em, ostaje kamen spoticanja između Zagreba i Beograda.
Iako u Oluji nije bilo genocida, krajinski Srbi nisu pobjegli na poziv srbijanskog vodstva, nego su protjerani, tumači srbijanska strana presudu ICJ-a.
"Sud je prvi put opovrgnuo tvrdnju koju je Hrvatska stalno iznosila da su krajiški Srbi napustili Hrvatsku na poziv vodstva Srbije", rekao je srbijanski ministar pravde Nikola Selaković u Palači mira.
VIDEO Dvosatno obrazloženje suda zašto nije bilo genocida
"To je opovrgnuo rekavši da je odlazak Srba iz Hrvatske posljedica Oluje koja je bila namjerno organizirana od strane hrvatskog vojno-političkog rukovodstva i čak upotrijebio izraz 'željeni odlazak Srba iz Hrvatske'", izjavio je on novinarima nakon izricanja presude.
"To je prvi put da se u međunarodnim pravnim instancama kvalificira Oluja kao vojna akcija Hrvatske usmjerena na odlazak krajinskih Srba s njenog teritorija", smatra Selaković.
Glavni srbijanski zastupnik Saša Obradović upravo je to naglasio kao veliku vrijednost suđenja. "O Operaciji Oluji se više ne može govoriti kao o zakonitoj vojnoj akciji usmjerenoj prema oslobađanju određenih teritorija", rekao je Obradović.
Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Mljenić tvrdi suprotno i ističe kako je presuda pokazala da cilj operacije nije bio sustavni i organizirani progon Srba.
"To je bila čista vojna operacija s ciljem oslobađanja zauzetog područja. Dogodile su se određene loše stvari koje treba sankcionirati, no to je nešto što se rješava pred hrvatskim sudovima gdje se vode postupci i vodit će se i dalje", istaknuo je Miljenić. "Mi smo oslobodili svoju zemlju i to je Oluja. Sada to osporavati je potpuni aspurd", dodao je.
Srbija je u protutužbi iz 2010. tvrdila da je Hrvatska odgovorna za progon više od 200.000 Srba u Oluji u ljeto 1995., koju Hrvatska smatra legitimnom vojnom operacijom oslobađanja okupiranog teritorija i svake je godine 5. kolovoza obilježava kao nacionalni praznik.
Voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić podsjetila je na ocjenu suda da su brijunski transkripti "daleko od toga da ih se može smatrati namjerom ili genocidnim planom". "To je dokaz svima da u toj akciji nije bilo planirano uništenje krajinskih Srba", ustvrdila je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.
Obje strane u postupku koji je Hrvatska pokrenula 1996. zadovoljne su odbacivanjem tužbe protiv sebe, ali ne i stavom suda da nisu dokazale krivnju druge strane.
Iako je odbijena hrvatska tužba, Miljenić kaže da je zadovoljan što je hrvatski pravni tim pokazao što se stvarno dogodilo u ratu devedesetih.
"Ponovno je potvrđeno ono što smo uvijek tvrdili, da je na Hrvatsku izvršena agresija JNA i srpskih snaga i da je vođena iz Srbije. Ono što je najvažnije je da je sve bilo vođeno i organizirano iz Srbije", istaknuo je hrvatski ministar.
"Odbijanjem tužbi rezultat je naizgled neriješen, ali nemamo razloga biti nezadovoljni. Odlučujući po tužbi Hrvatske protiv Srbije sud presudio da nije bilo genocida Srbije. To je razlog za zadovoljstvo i ono što je ispunilo naša očekivanja", rekao je Selaković.
Oba dužnosnika spremna su na suradnju u rješavanju sudbine nestalih i kažnjavanju ratnih zločinaca na koje ih je u presudi pozvao ICJ.
"To je obveza i Srbije i Hrvatske, ali Hrvatska mora krajinske Srbe koji su njezini državljani početi tretirati kao nestale osobe. Srbija će ostati maksimalno posvećena suradnji, stabilnosti i miru u regiji", rekao je Selaković.
"Ovim je završena jedna stranica koja priča o našoj prošlosti i uvjeren sam da ćemo napisati novu stranicu koja će pisati o našoj budućnosti koja će, uvjeren sam, biti puno svjetlija i bolja nego ova strana naše prošlosti", dodao je.
Miljenić smatra da presuda ICJ-a ne predstavlja neki prijelomni trenutak u odnosima Hrvatske i Srbije, dviju susjednih zemalja koje su osuđene na suradnju.
"Dužnost svih je da istraže i procesuiraju sve ratne zločine", rekao je. "No, problem je što nisu procesuirani najviši dužnosnici, ne samo Milošević, nego i generali JNA i politički čelnici. Bez njihova procesuiranja, ne možemo ići dalje u našim odnosima", istaknuo je hrvatski ministar.
Od Srbije, koja koja želi postati članicom EU-a, očekuje da sudi ratnim zločincima na svome teritoriju ili ih preda Hrvatskoj. "To će se dogoditi prije ili kasnije. Za žrtve to traje predugo. Pravda nije došla ni na ICTY-u, ovdje se dogodilo to što se dogodilo. Ali pravda ne zastarjeva i nitko ne treba imati iluziju da će Hrvatska od toga odustati", rekao je.
Uz progon zločinaca, rješavanje sudbine nestalih ključno je za buduće odnose Srbije i Hrvatske. "To je ljudska drama, ljudi su nestali, njihove obitelji ne znaju što je s njima. To je područje gdje moramo raditi dalje. To nam je stvarni zadatak", istaknuo je Miljenić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
navijački okršajiUžas na autocesti: Srbi blokirali promet i čekali hrvatske navijače! Policija oduzela 40 palica, digli i helikopter
-
Građani na nogamaMasovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca
-
SpektaklFOTO Hrvatski olimpijci odradili mimohod na otvorenju ZOI, jedan detalj mnoge je neugodno iznenadio
