Europska komisija u izvješću u svibnju zaključila je da Hrvatska pravovremeno napreduje u postizanju gotovo svih ciljeva održivog razvoja, a to je ostvareno unatoč brojnim izazovima u posljednje četiri godine, istaknuo je premijer Andrej Plenković predsjedavajući drugom sjednicom Nacionalnog vijeća za održivi razvoj.
U osam ciljeva Hrvatska je iznad prosjeka EU-a s pozitivnim napretkom, a ispod prosjeka je u devet ciljeva, ali u njima bilježi pozitivan napredak, dodao je u uvodnom obraćanju na početku sjednice Vijeća, koje je razmatralo napredak Hrvatske u protekle četiri godine u provedbi ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj do 2030.
Prema izvješću UN-a o održivom razvoju za prošlu godinu, Hrvatska je zauzela 23. mjesto od ukupno 163 zemlje za koje je provedeno prikupljanje podataka o uspješnosti provedbe ovih ciljeva, a ti podaci jutros su ažurirani i Hrvatska je sada 12. na globalnoj razini.
Održivi razvoj jedan je od ključnih elemenata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu.
Europska unija (EU) obvezala se da će raditi na provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. unutar EU-a te u okviru vanjskih politika Unije podržavanjem provedbe ciljeva u drugim zemljama.
Prepoznata su ključna područja politika na kojima treba doći do korjenite promjene koja vodi k održivom razvoju u EU-u, odražavajući europske vrijednosti socijalne pravde, demokratskog upravljanja i socijalnog tržišnog gospodarstva te zaštite okoliša.
''Moramo uravnotežiti trokut koji povezuje gospodarski profit, društveno blagostanje i zaštitu okoliša''
U svrhu koordinacije provedbe ciljeva održivog razvoja Vlada je početkom 2018. osnovala Nacionalno vijeće za održivi razvoj.
Vijeće je uoči Vlade održalo drugu sjednicu, a njome je predsjedavao premijer Andrej Plenković, koji je istaknuo važnost održivog razvoja i naglasio potrebu digitalne transformacije i zelene tranzicije.
''Cilj je uz postizanje 17 ciljeva održivog razvoja poboljšati životne uvjete ljudi, povećati blagostanje, zaštititi okoliš, očuvati mir te promicati partnerstva i suradnju. To je osobito važno u globaliziranom svijetu koji se ubrzano mijenja i u kojem se čovječanstvo suočava s nikad većim ekološkim, društvenim i gospodarskim izazovima'', poručio je Plenković.
Ministar @SimeErlic: Kada se uzmu svih 17 ciljeva u 1 kompozitni indeks praćenja, 🇭🇷 je u 2022. zauzela 23. mjesto. Jutros su izašli podaci za 2023. godinu, gdje smo ostvarili napredak i sada smo na 12. mjestu od 163 zemlje za koje se prati napredak ciljeva održivog razvoja. pic.twitter.com/7OkFFeBlDT
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) June 21, 2023
''Osim sve bržih klimatskih promjena, svjedočimo gubitku biološke raznolikosti, ekstremnim sušama, poplavama, pandemiji, ali i s time povezanim geopolitičkim poremećajima, oružanim sukobima i migracijama. Nužno je da u našim strategijama društvenog i gospodarskog razvoja znatno više uzimamo u obzir fizička ograničenja naših prirodnih resursa, koja nisu beskonačna i kojih je svakim danom sve manje, dok su naše potrebe sve veće'', upozorio je premijer.
''Svrha i zadaća ovog Nacionalnog vijeća za održiv razvoj, u okviru kojeg ćemo koordinirati i usklađivati nacionalne politike, je voditi računa o konceptu održivosti. Moramo uravnotežiti trokut koji povezuje gospodarski profit, društveno blagostanje i zaštitu okoliša'', naglasio je Plenković.
Pročitajte i ovo
Hrvatska napreduje, ali i dalje postoje izazovi
Vidljivo je da Hrvatska daje svoj doprinos u promicanju održivoga razvoja, istaknuo je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.
"U odnosu na 2019. vidljiv je napredak u postizanju svih ciljeva održivog razvoja. No, naravno, u određenim ciljevima postoje još izazovi na kojima je potrebno raditi u vremenu koje je pred nama", istaknuo je ministar.
Drugi dobrovoljni pregled Hrvatska će prezentirati u srpnju u New Yorku.
"Da bi osigurali izvršavanje 17 ciljeva održivog razvoja, Hrvatska je omogućila kroz Nacionalnu razvojnu strategiju, da se oni ugrade u sve ciljeve koji su definirani našom Nacionalnom razvojnom strategijom; to je omogućilo da svi dokumenti koji donose različita tijela, ministarstva i različita druga državna tijela, moraju biti usklađeni s Nnacionalnom razvojnom strategijom i pridonositi ciljevima održivog razvoja", kazao je Erlić.
Europski fondovi kao pozitivan utjecaj na Hrvatsku
Erlić je također ocijenio europske fondove kao pozitivan čimbenik za Hrvatsku te je istaknuo da je samo iz fondova Kohezije realizirano više od 12.500 projekata koji su se materijalizirali u svim hrvatskim županijama: "Nema praktički županije, većeg grada i općine koja nije realizirala nešto iz europskih fondova.''
Objasnio je kako smo sada na 83 posto apsorpcije od ukupno stavljene alokacije Hrvatskoj za prvih 10 godina članstva u EU, koja iznosi 11.33 milijarde eura.
"Imamo za isplatiti još 1,7 milijardi eura kako bi iskoristili sva sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje. Ovo nam je zadnja godina unutar koje moramo realizirati sva sredstva koja su stavljena Hrvatskoj na raspolaganje", kazao je i dodao da su efekti tih sredstava, prema izvješćima i mjerenjima koje primaju, veliki te su imali utjecaj na rast BDP-a i na razvoj same države.
O samoj važnosti europskih fondova možda najbolje govori podatak da se više od 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj realizira iz europskih fondova, a važno je da i smanjujemo regionalne razlike, dodao je Erlić.
"Podaci pokazuju da se smanjuju i regionalne razlike, primjerice između najrazvijenijeg područja Grada Zagreba i najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije", kazao je Erlić.
Tko čini Nacionalno vijeće za održivi razvoj?
Vijećem predsjeda premijer, a članovi su čelnici nadležnih ministarstava i ureda Vlade, Ureda predsjednika te Državnog zavoda za statistiku.
Predviđeno je također da se u rad Vijeća u savjetodavnom svojstvu uključuju i predstavnici ostalih dionika održivog razvoja, ponajprije predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave, gospodarstva, zainteresirane znanstvene i stručne javnosti te predstavnici civilnog društva.
