Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade podsjetio je da je dan ranije održano aktualno prijepodne te opetovao: "Ono što je po mom sudu najvažnije jest da je Vlada na početku trećeg mandata u poziciji da smo krenuli s drugim najvećim rastom BDP-a u Europskoj uniji. Do kraja godine vjerujem da ćemo doći do 77,5 posto prosjeka razvijenosti EU-a."
"Inflacija je najniža od rujna 2021. Vidi se da su mjere koje smo poduzimali imale efekta", dodao je i podsjetio da je broj nezaposlenih najniži dosad.
Pročitajte i ovo
Podsjetio je da i su održani izbori za Europski parlament: "Izlaznost je, nažalost, bila mala. To nije dobro. Što veća izlaznost, to bolje."
"Unatoč svim našim naporima da senzibiliziramo što veći broj sugrađana na važnost europskih tema, potrudili smo se, od stalnih odlazaka u Hrvatski sabor i razgovora o temama koje se raspravljaju na Europskom vijeću, do brojnih projekata koji se realiziraju, konferencija, medijske aktivnosti, ali, evo, vjerojatno je to bila zasićenost s toksičnom atmosferom koja je postojala u društvu u vremenu izbora za Hrvatski sabor, pa i lijepim vremenom i manjim interesom i, naravno, izrazito snažnom komunikacijom o plaćama i naknadama koje zastupnici u Europskom parlamentu imaju, tako da je jedan miks svih tih elemenata po nama smanjio izlaznost", kazao je Plenković.
"15 milijardi eura u plusu"
Podsjetio je i da je Europska komisija pozitivno ocijenila peti zahtjev u okviru isplate sredstava iz mehanizma oporavka i otpornosti: "Ovaj put očekujemo uplatu u visini od 822 milijuna eura. Ovo je najizdašnija tranša. Ono što je posebno važno, mi smo tu prva država unutar EU-a koja je dobila zeleno svjetlo Europske komisije da se isplati peta tranša iz instrumenta nove generacije."
"Hrvatskoj je dosad uplaćeno 3,7 milijardi eura. S ova 822 idemo na više od 4,5 milijardi eura. Sredstva će biti korištena za izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola, centara za starije osobe, turističke, zdravstvene, prometne infrastrukture, projekti u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i obnove od potresa", kazao je Plenković.
Istaknuo je da je u pogledu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Ministarstvo regionalnog razvoja Komisiji poslalo izjave za ovjeravanje. "Time smo potvrdili apsorpciju u potpunosti 6,9 milijardi eura koji se odnose na prošlu perspektivu, a što znači da smo u cijelosti ispunili naš cilj."
"Mehanizmi su se dobro organizirali i izvieštili. Naš plus u smislu sredstava koja smo povukli iz europskog proračuna i uplatili je takav da smo 15 milijardi eura u plusu", naglasio je Plenković.
Pročitajte i ovo
Nije propustio istaknuti ni sportske teme, s naglaskom na Europsko nogometno prvenstvo, koje počinje u petak, a Vatreni prvu utakmicu igraju u subotu protiv Španjolske.
"Želimo uspjeh našim Vatrenima u prvoj utakmici sa Španjolskom. Ohrabrujemo izbornika Zlatka Dalića, kapetana Luku Modrića i sve ostale igrače da ostvare rezultat koji bi još jednom razveselio cijeli hrvatski narod", poručio je Plenković.
Pročitajte i ovo
Središnja pismohrana zemljišnih knjiga u Gospiću
Izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koje je Vlada uputila u saborsku proceduru želi se osigurati veća ažurnost zemljišnih knjiga, a regulira se i trajno čuvanje i pohrana zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću.
Uspostava središnje pismohrane zemljišnih knjiga u Gospiću planirana je tijekom ove godine, a financira se iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije te će se u nju smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, kao i zbirke isprava u RH.
Izmjenama zakona proširuje se krug ovlaštenika kojima se omogućuje pristup i pretraga podacima zemljišne knjige po imenu, prezimenu, nazivu i OIB-u, i to na upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba, a odnose se na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnike i javne bilježnike.
Trenutačno je pristup dopušten tijelima sudbene vlasti i državnim odvjetništvima, Ministarstvu financija i Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Propisuje se i da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti u elektroničkom obliku ili ispisane na elektroničkom, odnosno mehaničkom uređaju.
Proširuje se ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave.
Odluka o izradi operativnih programa nacionalnih manjina
Vlada je donijela i odluku o izradi operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028. Ti će programi odrediti mehanizme osiguranja zaštite prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima.
S obzirom na izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Vlada je usvojila sedam uredbi o unutarnjem ustrojstvu koje se odnose na šest ministarstva kod kojih se promijenio djelokrug rada te na Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, a donesena je i odluka o imenovanju članova Vladinih stalnih radnih tijela - riječ je o šest koordinacija i dvije komisije.
Nagrada redatelju i producentima filma "Čovjek koji nije mogao šutjeti“
Redatelju Nebojši Slijepčeviću i producentima Danijelu Peku i Katarini Prpić Vlada je dodijelila novčanu nagradu u iznosu od 50.000 eura, kao posebno priznanje Vlade za doprinos promidžbi i međunarodnoj vidljivosti Hrvatske, koji su ostvarili osvajanjem nagrade Zlatna palma (Palme d'Or) za najbolji kratkometražni film "Čovjek koji nije mogao šutjeti" na 77. Filmskom festivalu u Cannesu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je to "najveća nagrada dosad hrvatskom filmu od neovisnosti". Film su, uz Hrvatsku, koproducirali Bugarska, Francuska i Slovenija, a ministrica je izrazila nadu da će daljnjim ulaganjem u promidžbu osvojiti nagrade i na drugim festivalima na koje će se prijavljivati.
Ini koncesije za benzinske postaje na pomorskom dobru
Vlada je odlučila Ini dati koncesije za korištenje benzinskih postaja na pomorskom dobru na ograničeno vrijeme od pet godina uz fiksni i promjenjivi dio naknade.
"Koncesije Ini se daju zbog zaštite interesa i sigurnosti infrastrukture za opskrbu gorivom za gospodarsko korištenje postojećih benzinskih postaja na pomorskom dobru", objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
To se, naveo je, odnosi na benzinske postaje Bol, Crikvenica obala, Dubrovnik Orsan, Korčula Dominče, Uble otok Lastovo, Mali Lošinj obala i Rogač Šolta.
"Ukupna površina pomorskog dobra koja se time daje u koncesiju Ini je 16.318 metara kvadratnih i to na rok od pet godina. Stalni dio koncesijske naknade iznosi pet eura godišnje po kvadratnom metru zauzete ukupne površine, što iznosi 81.590 eura. Promjenjivi dio te naknade iznosi 4,5 posto prihoda ostvarenog na koncesioniranom području", kazao je Butković.
Žurne mjere za uređenje poslovanja kampova uz i na pomorskom dobru
Vlada je usvojila i zaključak o žurnom uređenju poslovanja kampova uz i na pomorskom dobru, kojim se resorno ministarstvo zadužuje da žurno odredi granice pomorskog dobra na području gdje se nalaze kampovi.
Vladin zaključak se prema Butkovićevim riječima, odnosi na za značajan broj kampova koji se nalaze uz pomorsko dobro, a pojedini i dijelom na tom dobru: "Za veći dio tih kampova nije riješeno pitanje korištenja pomorskog dobra niti je određena granica tog dobra, a kako su oni važan turistički segment hrvatskog gospodarstva, potrebno je žurno poduzeti mjere kako bi se poslovanje kampova uredilo."
Stoga se usvojenim zaključkom zadužuje resorno ministarstvo da žurno odredi granice pomorskog dobra na području gdje se nalaze kampovi. Ministarstvo financija i Carinska uprava te Uprava za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zadužuju se pak da zastanu s inspekcijskim mjerama zabrane rada kampova dok se na pomorskom dobru ne riješe imovinsko-pravi odnosi tamo gdje nisu, a najdulje do 31. prosinca 2025. godine.
Butković je istaknuo da će Ministarstvo financija odnosno Carinska uprava svim trgovačkim društvima koja upravljaju kampovima naplatiti naknadu za područje koje je nesporno pomorsko dobro i to u visini "koja odgovara koncesijskoj naknadi postignutoj natječajem na približno sličnoj lokaciji, počev od 1. siječnja 2019. godine."
Ne navodeći više detalja, Butković je dodao i da će se "nakon što se utvrdi granica pomorskog dobra, izvršiti konačni obračun naknade za gospodarsko korištenje tog dobra".
HŽ Infrastrukturi i Putničkom prijevozu 56,5 milijuna novih kredita
Vlada je dala prethodnu suglasnost i odobrila jamstvo za kredit HŽ Infrastrukturi radi financiranja financijskih obveza prema izvođačima u iznosu od 32,5 milijuna eura, kao i prethodnu suglasnost za kredite HŽ Putničkog prijevoza ukupne vrijednosti 24 milijuna eura, za obnovu voznog parka i radionica.
Rok korištenja kredita HŽ Infrastrukturi kod Erste&Steiermärkische Bank Rijeka je 12 mjeseci od potpisa ugovora, korištenje i način otplate kredita je po revolving principu, dok je dospijeće kredita 31. prosinca 2025. godine uz kamatu od 1,99 posto.
Instrument osiguranja je bezuvjetno i neopozivo jamstvo RH koje pokriva sto posto obveza po kreditu koje izdaje Ministarstvo financija.
Vlada je također izglasala da se HŽ Putničkom prijevozu da prethodna suglasnost za sklapanje ugovora o predfinanciranju, i to između društava HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i EUROFIMA – Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala, za financiranje obnove lokomotiva i vlakova u iznosu od deset milijuna eura. Kredit je na 15 godina, po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,44 posto.
Prihvaćen je i prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i EUROFIME za financiranje ulaganja u objekte za održavanje željezničkih vozila. Visina tog kredita je 14 milijuna eura.
Novac će biti utrošen za obnovu voznog parka i radionica koje održavaju željeznička vozila. Te se radionice nalaze u Osijeku, Koprivnici Puli, Splitu, Varaždinu i Vinkovcima. I taj je kredit na 15 godina uz fiksnu kamatnu stopu od 3,44 posto.
