Sve je počelo 2. srpnja 1999. godine - U utorak će se napokon znati povijesna presuda za Hrvatsku!

Dugotrajni proces pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) počeo je 2. srpnja 1999. kada je Hrvatska u Haagu tužila SR Jugoslaviju za kršenje konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i zatražila od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda da presudi da je od 1991. do 1995. ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetnu svotu koju Beograd treba platiti.

Pročitajte i ovo Sudionici su identificirani Kosovski ministar unutarnjih poslova priziva podnošenje tužbe protiv napadača u Banjskoj: "Ta skupina bavila se kriminalnom djelatnošću i ranije" između 50 i 60 ljudi Hrvatska poslala prosvjednu notu Srbiji: Carinici satima držali 25 automobila s hrvatskim putnicima

SRJ je, prema toj tužbi, izravno kontrolirajući djelatnost svojih obavještajnih agenata, postrojbi i različitih paravojnih postrojbi na teritoriju RH, u području Knina, istočne i zapadne Slavonije, Dalmacije, odgovorna za 'etničko čišćenje' hrvatskog stanovništva iz tih područja - proces koji je također rezultirao velikim brojem prognanih, ubijenih, mučenih ili bespravno zatočenih hrvatskih državljana kao i ekstenzivnim uništavanjem imovine.

Konvencija o genocidu, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a, definira genocid kao djela počinjena "s namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine".

Proglašenje "Republike Srpske Krajine", navela je tada Hrvatska, bilo je dio plana o stvaranju velike Srbije koji je dosljedno zastupao predsjednik SRJ Slobodan Milošević.

Izricanje presude pratite u utorak od 10:00 uživo na Novoj TV i Dnevnik.hr-u. Specijalnu emisiju Presuda za genocid vodit će Marija Miholjek, a uživo u program uključivat će se Ivana Petrović iz Haaga, Mislav Bago s Markovog trga i Andrija Jarak iz Beograda. Hrvatska je tada optužila Beograd i za drugi krug etničkog čišćenja, ovaj put Srba, nakon operacija "Bljesak" i "Oluja" tako što je naređivao i ohrabrivao Srbe u području Knina da se evakuiraju 1995. unatoč jasnim jamstvima hrvatskih vlasti za njihovu sigurnost. Od tog dijela tužbe Hrvatska je, kada je vlast preuzela koalicija premijera Ivice Račana, odustala.

Prvi hrvatski zastupnik pred ICJ-om bio je kasnije osporavani američki odvjetnik David Rivkin, što zbog milijunskih troškova njegova angažmana, što zbog stručnosti koju je koalicijska vlada dovela u pitanje.

Nakon otkazivanja Rivkinu Hrvatska je za svoje zastupnike imenovala tadašnjeg stalnog hrvatskog veleposlanika pri UN-u u New Yorku Ivana Šimonovića, danas pomoćnika glavnog tajnika UN-a te profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu i današnjeg predsjednika Ivu Josipovića.

Za suca "ad hoc", koji se imenuju u takvim sporovima među državama, imenovan je Budislav Vukas, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Povijesna presuda uživo na Novoj TV i Dnevnik.hr

Hrvatski predstavnici 1. ožujka 2001. predali su ICJ-u ukupno 2700 stranica na kojima se pravno i činjenično razrađuje tužba te iznose dokazi da je SRJ od 1991. do 1995. u Hrvatskoj prekršila međunarodnu konvenciju o genocidu.

Hrvatski zastupnik Šimonović prilikom predaje memorijala kazao je kako su hrvatski zahtjevi da se utvrdi da je u razdoblju od 1991. do 1995. u RH počinjen genocid te da su građani RH bili žrtve tog genocida. Nadalje, RH traži od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se sazna istina o nestalim hrvatskim državljanima, vrate oteta kulturna dobra, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.

Službeni Beograd 2002. pokušao je osporiti nadležnost suda za hrvatsku tužbu tvrdeći da u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu niti članica Statuta Suda, a u vrijeme zločina država. Sud je utvrdio da su akti koje je donosio Beograd kao i njegovo ponašanje imali značenje prihvaćanja međunarodnih obveza bivše zajedničke države SFRJ te se 2008. proglasio nadležnim.

'Ova presuda je važna za Hrvatsku jer je s njom pao, i pravno, mit o građanskom ratu'

Država koju je Hrvatska tužila pred ICJ-om u međuvremenu se triput promijenila - tužba je podnesena protiv SRJ koja je postala Srbija i Crna Gora, a 2006. konačno se raspala na dvije postojeće države. Skupština Srbije tada je donijela odluku da je Republika Srbija postala sljednicom državne zajednice SCG i u da je cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet, pa time i hrvatsku tužbu.

Nakon što se sud proglasio nadležnim Srbija je 2010. uložila protutužbu protiv Hrvatske za povredu konvencije o genocidu smatrajući da je počinjen genocid nad Srbima u operaciji Oluji 1995. godine kada je "250.000 Srba etnički očišćeno s prostora Hrvatske".

Srbija je u protutužbi zatražila da Hrvatska odmah poduzme korake da osigura puno poštivanje Konvencije i kazni počinitelje zločina genocida, kao i da kompenzira štete hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak i život izbjeglih Srba te da ukine nacionalne blagdane - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Dugogodišnji spor pred ICJ-om pratili su pozivi Srbije za povlačenjem tužbe i izvansudskim dogovorom, no hrvatska je strana stalno ponavljala da su uvjeti za takav potez potpunije rješavanje pitanja nestalih, opljačkane imovine i suđenja protiv počinitelja ratnih zločina.

Usmena rasprava na kojoj je najviši UN-ov sud saslušao svjedoke i dokaze hrvatske tužbe i protutužbe Srbije održana je od 3. ožujka do 1. travnja prošle godine. Izricanje presude zakazano je za 3. veljače. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook