Najslabija karika u progonu krijumčara je pravosuđe, pa dobar odvjetnik čini čuda. I onda dok policajci jure po hrvatskim cestama loveći krijumčare, oni na kraju završavaju na uvjetnim kaznama.
"U zadnji 10 godina krijumčarenje ljudima postalo je jedno od najunosnijih djelovanja kriminalnih skupina. I ne samo to, nego su organizirane kriminalne skupine koje su se bavile nekim drugim kriminalnim aktivnostima. Od krijumčarenja droge, izdavanja falsificiranih dokumenata, ušle u ovaj posao krijumčarenja ljudi. Zašto postaju sve nasilniji? Ja bih rekao iz jednog jednostavnog razloga. Krijumčare ljudi ne brine njihov teret, možemo to tako reći. Da li će ti ljudi poginuti, tijekom njihovog putovanja, to njih ne zanima i iz tog razloga su oni i brutalni i napadaju policiju jer ne žele biti uhvaćeni", kaže dr.sc. Filip Dragović s Instituta za sigurnosne politike.
Iz nacionalnog sastava uhićenih vidi se da je ovdje riječ o međunarodnom lancu krijumčara, a što je u skladu s posljednjim izvješćima Europola i Interpola koja kažu da je u krijumčarenje ljudi na području Europske unije uključeno više od 100 država. Dragović kaže da su danas upravo države Europske unije najugroženije jer im se može pristupiti i s kopna i s Mediterana, te naravno SAD na granici s Meksikom. Tragedija u svemu tome je što ogroman broj ljudi pogine na putu.
"Zakonski okvir koji imamo je dosta dobar, ali treba strože kažnjavanje krijumčara, oduzimanje imovine, te bolja suradnja na međunarodnoj razini. Kad usporedimo međunarodnu suradnju policija na krijumčarenju droge i krijumčarenju ljudi, ona je snažnija na krijumčarenju droge. Policiji je kod međunarodnih krijumčarenja teško povezati vodiča na terenu s glavnim organizatorom, jer oni zapravo ne znaju jedan za drugog", zaključuje Dragović.
Nekoliko tisuća policajaca i noćas će riskirati svoje živote, kako spašavajući živote onih koji pokušavaju pronaći bolje sutra, tako i čuvajući red u Hrvastkoj.
