Brojna istraživanja na tu temu provode se već godinama, no ono po čemu se ovo razlikuje je da se procjena budućnosti porasta razine mora temelji na prošlosti, a ne na temelju predviđanja.
Pročitajte i ovo
'Iako je to iznos za koji smatramo da će se povećati razina mora, važno je shvatiti da se to neće dogoditi preko noći. To će se dogoditi unutar nekoliko desetljeća. Odluke koje donosimo danas, određuju gdje ćemo biti 2100. godine i nema povratka', rekao je Andrea Dutton, jedan od istraživača.
Posljednji je put razina mora na Zemlji porasla za oko šest metara prije 125.000 godina.
'Kada se ledenjaci počnu topiti, promjene su nepovratne', objasnio je Dutton, sudionik istraživanja čiji su rezultati objavljeni na časopisu Science.
Kakva je situacija u Hrvatskoj
Kako je Hrvatska zemlja na moru, logično je zapitati se koja su to područja u našoj zemlji izložena opasnostima od podizanja razine mora i u kojem razdoblju možemo očekivati da se to dogodi. Odgovor smo potražili u Splitu, na Hrvatskom hidrografskom institutu koji se u našoj zemlji najdetaljnije bavi tim pitanjima.
'Podizanje razine mora u priobalnom dijelu je svakodnevna pojava koju svi ljudi mogu vidjeti za vrijeme plime. Pod pojmom “poplavljivanje morske obale” uobičajeno se podrazumijevaju događaji kada morska voda preplavi kopneni dio obalnog pojasa, koji je najčešće suh', objasnio nam je Doc.dr.sc. Nenad Leder, v.d. ravnatelj HHI-a.
'U oceanološkoj i meteorološkoj znanstvenoj i stručnoj literaturi analizirani su mnogobrojni procesi i pojave koji su doveli do poplavljivanja priobalja. Može se reći da su pojave izuzetno visokih razina mora povezane uz sinkronizirano djelovanje površinskih valova uzrokovanih vjetrom, plimotvorne sile, prisilnih i slobodnih oscilacije mora (seša i olujnih uspora) pod utjecajem atmosferskih čimbenika (tlaka zraka i vjetra) te uz rezonantni prijenos energije iz atmosfere u more (meteotsunami). Poplave priobalnih područja mogu biti intezivnije ako se istovremeno pojavljuju intenzivne oborine u kratkom vremenskom razdoblju. Poplave uzrokovane plimotvornom silom, sešima i olujnim usporima je moguće prognozirati', objašnjava dalje Leder, te dodaje kako su ‘poplave koje se ne mogu prognozirati vezane su uz rezonantni prijenos energije iz atmosfere u more (meteotsunami) koji uzrokuje izrazito visoke poplave.
Ekstremne oscilacije razine mora duž hrvatske obale zabilježene su 21. lipnja 1978. godine u Vela Luci, kada je ukupni raspon oscilacija morske razine bio oko 6 m (slika 1).
Slične pojave dogodile su se 2003. godine u Starogradskom i Malostonskom zaljevu, te u zadnje dvije godine u Malom Lošinju i na Istu. Sve navedene pojave su uzrokovane putujućim poremećajem atmosferskog tlaka, koji izaziva intenzivno gibanje u moru zbog tzv. dvostruke rezonancije'.
Na pitanje 'koji su gradovi, mjesta ili otoci potencijalno ugroženi i u kojem vremenskom razdoblju' doc.dr.sc. Leder pojašnjava nam odgovor s dvije fotografije. Na prvoj su prikazane godišnje vrijednosti srednje razine mora s linearnim trendovima porasta na mareografskim postajama Hrvatskog hidrografskog instituta u Rovinju, Splitu i Dubrovniku.
'Na toj se slici vidi znatno povećanje srednje razine mora nakon 1995. godine. To znači da se sve oscilacije razine mora odvijaju od srednje razine mora koja je svake godine viša, što posljedično povećava vjerojatnost za poplavljivanje obale. Potrebno je naglasiti da je i u većini svjetskih mora i oceana zabilježen porast srednje razine mora', pojašnjava Leder.
Na slici iznad prikazane su maksimalne visine razine mora procijenjene metodom ekspertne procjene za područje unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske u odnosu na geodetsku nulu Republike Hrvatske (HVRS71), za povratni period od 50 godina. Izdvojena su područja gdje su opažene šćige (meteotsunami) s većim oscilacijama razine mora: Mali Lošinj, Ist, Stari Grad, Vis, Vela Luka, Ubli, Slano, Koločep, šire područje Dubrovnika i Cavtat.
'Podizanje razine mora može imati negativan utjecaj na život i rad ljudi. Naime, svaka poplava uzrokuje materijalne štete, a u slučajevima ekstremnih poplava mogu biti ugroženi i ljudski životi. Iz vrijednosti maksimalnih visina razine mora može se zaključiti da će, u cilju spriječavanja poplavljivanja obale, biti potrebno obaviti građevinske radove na većem dijelu naselja, kojim će se povećati visina dosad izgrađene obale. Utjecaj podizanja razine mora sigurno će ostaviti trag i na biljni i životinjski svijet, ali za sada ne postoje egzaktni pokazatelji', potvrdio nam je za kraj doc.dr.sc. Nenad Leder.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
