Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u trećem mandatu najavljuje spajanje nastave za djecu hrvatske i srpske nacionalnosti. To bi značilo da je nastava na hrvatskom jeziku, ali da se određeni broj sati izdvaja za njegovanje srpske kulture, jezika i pisma. Tome se protive iz SDSS-a. Drže da bi to, ako se realizira, umanjilo prava manjine jer sada roditelji mogu odabrati da njihova djeca idu na nastavu koja je cijela na srpskom jeziku. Penava i SDSS ranije su bili protiv jednog projekta interkulturne škole koji je omogućavao da djeca idu zajedno na nastavu. Naša Ana Malbaša otišla je u Vukovar u potrazi za odgovorima na pitanje zašto su djeca i tri desetljeća nakon rata odvojena.

Galerija


Vukovar - grad heroj. Mjesto od posebnog pijeteta. Ali i područje velikih podjela. Djeca srpske nacionalnosti na jednoj, a djeca hrvatske na drugoj nastavi u školama. Odvojeni i u vrtićima. "Idemo mi s jedne strane, a oni s druge strane. Navikli smo se. Ne znamo za drugačije'', kazala nam je Magdalena iz Vukovara.

Vezani članci Željko Sabo i Ivan Penava Nekad ljuti protivnici, danas partneri! Sabo Penavi osigurao većinu: ''Nećemo tražiti dlaku u jajetu'' Ivan Penava Penava i Mažar bore se za fotelju Vukovara u drugom krugu: ''Birači su već sada rekli što žele''

Unatoč raznim inicijativama nitko nije djecu ni u vrtićima ni u školama uspio spojiti. "To je prvo nepedagoški, neljudski i jedan je od najvažnijih zadataka u ovom trećem mandatu koji sam dobio'', poručio je gradonačelnik Ivan Penava.

Uroš Antić maturant je u Gimnaziji Vukovar, prirodoslovno-matematičkog smjera. Pohađa je na srpskom jeziku i pismu. "Ja sam presretan, prezadovoljan, preponosan što je zemlja u kojoj ja živim meni dala mogućnost da ja pohađam nastavu na svom materinjem jeziku i pismu jer smatram da ne bih imao potpunu slobodu kada ne bih išao na tu nastavu", rekao nam je.

Odlikaš je. Iznimno aktivan, pleše, piše, volontira. Postiže vrhunske rezultate i na natjecanjima. Ove je godine pokazao najbolje znanje iz hrvatskog jezika na županijskom natjecanju. "Pa mislim da je to jedan od dokaza da ta škola na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu funkcionira i da nikako nije zakinula ni jednu stvar koja je vezana za državu u kojoj živimo", dodao je.

Odvojeni na nastavi, a svejedno se druže

Jedno je ipak zakinuto unutar nastave, a to je da se odvija odvojeno od one koja je na hrvatskom jeziku. To znači da su Srbi i Hrvati u školi razdvojeni. Uroš kaže da tu podijeljenost ne osjeća u svakodnevnom životu.

"Kada završi tih četrdeset minuta nastave, ja izađem na hodnik i gubi se svaki apsurd podijeljenosti jer iz osobnog iskustva, ja sam prvi predstavnik svega toga. Moji su najbolji prijatelji upravo hrvatske nacionalnosti i ja 90 posto svog slobodnog vremena provodim s osobama koje su Hrvati, koje znaju da sam ja Srbin i ne obaziru pažnju na to", tvdri Uroš.

Ove su djevojke njegove kolegice. One nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku. I to što se druženja odvijaju na izvanškolskim aktivnostima nimalo im se ne sviđa.

"Glazbena škola i trening, tu smo zajedno, a u školi ne možemo biti. Htjela bih da je to spojeno. U svakoj je državi spojeno, pa može i kod nas biti", kazala je Magdalena.

Ideja zbližiti djecu, a ne smanjiti prava

Upravo je zbog tog razloga, kaže vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, odlučio pokrenuti inicijativu da se nastava spoji. Pitali smo ga je li ranije bilo konkretnog prijedloga da se takvo nešto napravi dok je bio još u HDZ-u. "Pa ne, ta tema nikad nije došla na dnevni red. Tema osnovnih škola u gradu Vukovaru aktualna je od 1. siječnja 2019. kad smo mi postali osnivači", odgovorio je.

Učenici pripadnici nacionalnih manjina svoje pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima. A - na srpskom jeziku i pismu uz obvezu učenja hrvatskog jezika, B - dvojezična nastava, i C je na hrvatskom jeziku, uz to da, među ostalim, postoje sati na kojima se njeguju jezik i kultura nacionalne manjine.

Taj model C omogućuje da djeca idu zajedno na nastavu i to je ono što bi otprilike Penava htio vidjeti uskoro u vukovarskim školama. "To je po meni prihvatljiv model koji omogućava ono što smo rekli, iskorištavanje prava koje nacionalne manjine imaju u smislu očuvanja identiteta i svega drugoga, a s druge strane ne segregira djecu, ne odvaja ih, nego smo skupa", objašnjava.

Prijedlog, kažu u SDSS-u, nisu još vidjeli na papiru, ali ako bude sličan modelu C, to je ono čemu se protive jer smatraju da bi nemogućnost odabira više modela značila umanjivanje manjinskih prava.

"Na taj će se način uskratiti prava manjinske zajednice u obrazovanju po modelu A na materinjem jeziku i pismu. Ja nisam još konkretno sjeo za stol s Penavom vezano za to", kazao je zamjenik gradonačelnika, SDSS-ovac Snježan Kolar.

Prijedlog je moguć, no u pozadini je politika

Nekadašnji tajnik u više škola Miroslav Mudri kaže da se nagledao svega zbog odvojenosti djece i da apsolutno podržava spajanje škola. To je lako moguće izvesti, kaže. Samo treba kopirati nešto što već postoji kada je riječ o drugim nacionalnim manjinama.

"Moguće je organizirati posebne oblike školovanja za pripadnike nacionalnih manjina ne vrijeđajući njihova prava, ne umanjujući njihova prava. Imate sada u OŠ Antuna Bauera u Vukovaru za pripadnike rusinske nacionalne manjine organizirano nastavu za njih kao pripadnike nacionalne manjine u sklopu redovne škole", ističe.

Ali brojni su i sumnjičavi hoće li se zaista uložiti napori da se prijedlog realizira.

"On sad pomalo prebacuje lopticu na ministarstvo i na državnu vlast, na Plenkovića i na Pupovca zato što je u velikom sukobu s premijerom. Ako ne uspije ovo realizirati, onda će on tu ljestvicu prebaciti - evo ja sam htio, nisam uspio jer mi Plenković i Pupovac ne daju", smatra aktivistica i volonterka Biljana Gaća.

Ministarstvo ignorira zahtjeve

Lana Mayer je iz miješanog braka. Muž joj je srpskog podrijetla. Htjela je da njezino dijete ide po modelu C i naišla je na zid. Bilo je to prije šest godina.

"I ništa se nije dogodilo. Kada sam nekoliko mjeseci nakon toga pitala školu što se događa, rekli su da nikad nisu dobili odgovor od ministarstva", priča nam.

Iako svaki roditelj ima zakonsko pravo odabrati model, u praksi se događa da se roditeljima gura ili hrvatska ili srpska nastava, kako to zovu Vukovarci.

"Moguće da im to nije odgovaralo. Znate, kad jedan pokrene nešto, nemoguće da su pomislili - sad će se još netko sjetiti pa uzeti model C, a ne želimo to", nastavila je Majer.

Jedan od mogućih razloga zbog kojih se to spajanje istinski ne svakako je i ekonomske prirode. Kada bi se uvelo zajedničko školovanje, mnogi bi profesori mogli ostati bez posla.

"Ja sam se recimo prijavila u jednoj školi u Vukovaru, imam završenu pedagoško-psihološku grupu predmeta i mogu predavati politiku i gospodarstvo odmah. Sve imam. Pripremljena sam za predavanje. Oni su tražili profesora ili profesoricu na srpskom jeziku i pismu. Ja jezik znam, ali ne znam ćirilicu. I nisam mogla dobiti posao u svojem gradu u hrvatskoj školi", prepričava nam Gaća.

Ranije odbili interkulturlnu školu

Penava pak opovrgava taj problem te ističe da trenutačno u strukovnoj školi s 250 učenika radi 120 profesora. Ipak, pitanje je gdje bi radili svi ti profesori kada bi se nastava spojila? Iz SDSS-a kažu da su ih nakon Penavina istupa u medijima zvali i roditelji i profesori.

"Pa i sama djeca koja su starija. Neke su izjave išle da bi već od devetog mjeseca, znači od sljedeće školske godine moglo doći do nečega takvog", kazao je Kolar.

Još se jedan problem jasno oslikava u pitanju gradonačelniku. Zašto projekt interkulturne osnovne škole Dunav, čiju je obnovu većinski financirala kraljevina Norveška, nije zaživio?

"Vrlo jednostavno, kada smo se dotaknuli povijesti i cijelog tog programa, pitao sam ga kako predviđa da će se učiti povijest. On je slegnuo ramenima i rekao - pa svatko ima svoju povijest, tisuće je povijesti", pravdao se Penava.

Priznanje je to stvarne pozadine. U javnosti je prezentirano da se nitko nije htio upisati u tu školu, a otvoreno su protiv nje bili i Ivan Penava, koji je tada bio u HDZ-u, ali i SDSS. Nekadašnja gradska vijećnica Biljana Gaća ističe da je naglasak u toj školi zapravo trebao biti na svim manjinama.

"Zapravo podizanje svijesti o bogatstvu Vukovara kao multikulturnog grada, ne bježanje od tog segmenta povijesti. I to je ono što oni ne razumiju, od čega bježe smatrajući iz nekakvog straha ili neinformiranosti da će se tu podučavati o ne znam čemu", uvjerava Gaća.

Problem učenja povijesti Domovinskog rata

Vukovarski gradonačelnik objašnjava odakle taj strah. "Kako je moguće da su u Osnovnoj školi u općini Borovo nagrađeni i izloženi radovi vukovarskog Vodotornja, a od pet radova na panou dva su vodotornja sa srpskom zastavom gore?"

Biljana Gaća sjeća se da su joj prijatelji pričali kako se jedno vrijeme na nastavi na srpskom jeziku tema Domovinskog rata preskakala. "Oni su učili povijest samo do Drugog svjetskog rata. Znači, oni nisu učili povijest devedesetih i što se događalo na ovim područjima", kazala je.

Maturant Uroš Antić kaže da to danas nije slučaj u njegovoj školi. Ne preskače se, već razgovara o toj bolnoj temi za Vukovarce.

"Ja sam 2002. godište i kada se u gradu u kojem sam rođen kaže 'srpski narod je učinio to i to', mene boli jer ja sam dio tog srpskog naroda, a ja nikoga nisam ubio niti sam ikada ikome zaželio zlo", ispričao je.

Politika pobija interese djece

I tako, iako je novac u projekt interkulturne škole već bio uložen, on nikada nije zaživio, a utrošeni novac je vraćen. Biljanu Gaću pitali smo zašto je tomu tako.

"To je za mene čisto političko, pitanje političke volje. Razumijem određene predstavnike srpske nacionalnosti koji strahuju od određenih posljedica i ja prva nisam za asimilaciju bilo koje manjine, već za integraciju. Asimilirati bi značilo da oni izgube svoj identitet, neko kulturološko obilježje, a integracija bi značila da se oni osjećaju zajedno kao djeca jednog grada."

Integraciju SDSS vidi u osnivanju omladinskog centra.

"Napravimo radionice za slikarstvo, za pjesništvo, za muzičke radionice, sve ostale stvari, recimo neke informatičke, u jedan veliki omladinski centar u kojem će se okupljati sva djeca iz grada Vukovara, pa i okoline", predložio je Kolar.

Penava bi spojio djecu hrvatske i srpske nacionalnosti u školama po postojećem modelu C. Vukovarci s kojima smo razgovarali smatraju da je zaista došlo vrijeme da se prekine odvojenost, a na političarima je, kažu, da dogovore kako to točno izvesti!

Prema anketi, poručili su kako bi bilo dobro da u školu idu zajedno. Vukovarci smatraju da je najveći problem bio što su ih u početku odvojili te da spajanje treba prvo krenuti od vrtića jer oni su već u vrtićima razdvojeni. Kada idu zajedno, onda se zbližavaju. Trebaju svi biti jednaki i to je to, poručili su.

Iskrena volja ili politička borba Penave?

Kontaktirali smo u vezi s ovom temom Ministarstvo obrazovanja. Nisu nam se javili. Pokušali smo dobiti i više ravnatelja škola te vrtića. Svi su odbili razgovarati o ovoj temi.

Osjetljiva je to problematika, kažu Vukovarci, ali netko ju napokon mora riješiti!

Penava sada, u trećem mandatu, djeluje odlučno u tom nastojanju! Jesu li mu namjere iskrene i postoji li zaista za to politička volja i na lokalnoj i na državnoj razini ili je ovo samo još jedna u nizu političkih bitaka koje će trajati, a traju već desetljećima!

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr