Komentirajući dio HDZ-ova gospodarskog programa koji govori o smanjenju PDV-a, Boris Lalovac je postavio pitanje u koji bi se dio proračuna u tom slučaju moralo zadirati. "To su predizborna obećanja. To je nerealno, možemo ići na određenu košaricu proizvoda, naša je politika bila ići na dohodak građana, a žao mi je što HDZ nije otvorio pitanje dohotka", rekao je.
Pročitajte i ovo
Ono što ćemo mi sigurno napraviti već u siječnju jest da ćemo ponovno rasteretiti dohodak potrošača, tu je puno veći učinak nego smanjivanje PDV-a, kazao je. "Ono što ćemo sigurno napraviti je povećavanje dohotka za sve građane Hrvatske, i to već od siječnja, jer smo pokazali da bi ta mjera bila ispravna, dok PDV ne mora dati takve rezultate", poručio je Lalovac, dodajući kako je teško da bi HDZ mogao ispuniti obećano, pogotovo ako ide na povećanje mirovina od pet posto. Takav je proračun jednostavno neodrživ, zaključio je Lalovac.
Pitanja mnogih građana bila su vezana ponajprije uz konverziju kredita iz švicaraca u eure i zatjev dviju banaka da se Zakon o konverziji proglasi neustavanim. "Vidjet ćemo kako će Ustavni sud reagirati, kako god reagira, u to se nećemo miješati, jer se ne miješamo u pravosuđe. Oni donose odluke samostalno. Ako se dogodi bilo što suprotno ovome zakonu, država ima instrumente zaštititi građane. Nadam se da će Ustavni sud donijeti samostalnu odluku ", izjavio je Lalovac.
MINISTAR OŠTRO 'Svi koji vani držite silne milijarde, a niste platili porez, odgovarat ćete'
Sudionike tribine zanimalo je ima li informaciju pozivaju li banke klijente i provode li konverziju. "Iz nekoliko najvećih banaka znam da ubrzano rade otplatne planove, bitno je da poštuju zakon RH. Čuo sam se s predsjednicima uprava određenih banaka i vrlo jasno sam im rekao, sviđalo se to njima ili ne, da iznad Sabora ne mogu biti. Rekli su da će to poštivati i da će svoju pravnu bitku tražiti i putem drugih sudova. Jedna od točaka u Bruxellesu, osim izbjegličke krize, bit će i švicarski franak ," kazao je Lalovac, najavljujuići kako će se za prava građana boriti i na sjedncii u europskoj središnjici.
"Ne znam je li Europskoj komisiji toliko bitno staviti kao jednu točku izbjegličku krizu, a drugu švicarski franak, ali vrlo ću jasno reći u kakvom su stanju hrvatski građani i vrlo ću aktivno braniti njihove interese. Vidjet ćemo što će o tome reći EU komisija i austrijski i talijanski ministri financija, ali ćemo vrlo jasno pitati mogu li oni otplaćivati model kakav su ponudile njihove banke Hrvatskoj. Jer, ne zaboravimo, u Hrvatskoj postoji više od tridesetak banaka, a samo njih pet, šest su nudile ove kredite u švicarskim francima, uglavnom austrijske i švicarske banke. I sad se postavlja pitanje zašto, je li to bila politika iz Austrije i na taj se način širila i na Hrvatsku da bi dobivali ekstra profite. Ako su imali ekstra profite, moraju snositi i određeni dio rizika", kazao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
