S današnje je Vladine sjednice u saborsku proceduru poslano nekoliko zakonskih prijedloga kojima je cilj pojednostavljenje administrativnih koraka koji prethode gradnji objekata.


Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila prijedloge zakona o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, kojima želi pojednostavniti administrativne korake što prethode gradnji, te potaknuti investicije u građevinskom sektoru.

Vezani članci Spajanje zadnjih dijelova Pelješkog mosta - 10 Spajanje posljednjih dijelova Pelješkog mosta Andrej Plenković - 1 Plenković o susretu na Pantovčaku: "Jedina tema bila je nabava aviona. Zajedničko polaganje vijenaca? Ne moramo više o tome divaniti"

Predsjednik Vlade Zoran Milanović smatra da će novi zakoni ukloniti prepreke investiranju i gradnji, uz zadržavanje reda i podizanje opće konkurentnosti Hrvatske za ulaganja.

Tri nova zakona trebala bi zamijeniti postojeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Po riječima ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak Taritaš, osnovne novosti koje donose novi zakoni su javnost odlučivanja, transparentnost i jednostavnost sustava, jačanje odgovornosti i brže donošenje odluka.

>> INTERAKTIVNA KARTA: Klikom provjerite što se sve gradi po Hrvatskoj i u vašem kvartu

Po Vladinu prijedlogu, u Zakonu o prostornom uređenju lokacijske dozvole ostaju samo za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zahvate koji traže izvlaštenje i za velike zahvate u prostoru kao što su transformacije bivših vojnih u turističke objekte. Lokacijske dozvole bit će potrebne, ali i dovoljne i za zahvate koji se ne smatraju gradnjom, kao što su postavljanje pontona u marinama.

Što se tiče Zakona o gradnji, uvodi se jedna dozvola - građevinska - i ona će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije. Kako bi se olakšalo investitorima, građevinske dozvole izdavat će se bez regulirane komunalne i vodne naknade, ali će investitor osam dana prije početka gradnje morati dokazati da je riješio to pitanje. Građevinska dozvola bi prema prijedlogu Vlade vrijedila tri godine, odnosno u tome roku morat će biti započeta gradnja.

Govoreći o tome prijedlogu, ministrica Mrak-Taritaš pojasnila je da provedba dva odvojena postupka tj. izdavanje lokacijske dozvole kao akta za provedbu prostornog plana i akta za građenje (potvrde glavnog projekta ili građevinske dozvole) za većinu građevina u većini slučajeva predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno povećava trošak investicije.

'Donošenjem predloženog Zakona uspostavit će se hijerarhijski odnos i veza između središnjeg tijela državne uprave odgovornog za stanje u upravnom području gradnje i lokalne i regionalne samouprave, koja izdaje građevinske i uporabne dozvole te će se otkloniti drugi nedostaci, a čime će se stvoriti uvjeti za osiguranje učinkovite i ujednačene primjene zakona i drugih propisa kojima se uređuje gradnja. Pojednostavit će se i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te smanjiti dokumentacija potrebna za njihovo izdavanje, a time i ukupni troškovi izdavanja tih dozvola', navela je ministrica Mrak-Taritaš.

3.000 kuna mjesečno za kuću bez fasade

Vlasnicima novih objekata, pak, Vlada prijedlogom Zakona o gradnji nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće do deset godina za velike zgrade. Ako se ti rokovi prekorače, prijedlogom zakona predviđa se mogućnost kazne od tri tisuće kuna mjesečno.

Premijer Milanović ocjenjuje da fasade nisu samo estetski nego i energetski problem, a predloženi rokovi čine mu se velikodušnim. 'Ne mogu zamisliti da netko gradi kuću tristo kvadrata bez fasade', kaže Milanović.

Što se tiče vlasnika starih kuća bez fasade, na njih se ne odnose spomenuti rokovi i kazne, ali u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja procjenjuju da će građane na izradu fasada natjerati energetsko certificiranje zgrada i uštede na energentima.

Po prijedlogu Zakona o gradnji, uvodi se tolerancija na projektirane dimenzije objekata za koje je izdana građevinska dozvola od tri posto, osim prema susjednim međama i osnovnom građevinskom pravcu.

Kako bi ubrzala rad ukupno 900 referenata u 53 područna ureda koji se bave izdavanjem građevinskih dozvola, vlada predlaže sustav stegovnih postupaka i novčanih kazni za spore referente i one koji izdaju dozvole suprotne prostornim planovima.

Kazne nesavjesnim referentima

Predlažu se kazne za nesavjesne referente do pet tisuća kuna, ali i za načelnike njihovih ureda ako odbiju zahtjev ministarstva za pokretanjem stegovnog postupka. Kako bi olakšala referentima, vlada propisuje materijalnu odgovornost projektanata, tako da referenti više neće morati provjeravati projekte prilikom izdavanja građevinskih dozvola.

Kod Zakona o građevinskoj inspekciji, predlaže se prebacivanje dijela poslova građevinskih inspektora na komunalne redare, u čiju nadležnost bi ušli manji objekti kao što su ograde i nadstrešnice, ali i naplata kazni za zgrade bez fasada i s neuređenim okolišem.

Inspektori bi pak, prema prijedlogu zakona, mogli izdavati rješenja za rušenje u roku od osam dana od izlaska na teren za objekte izgrađene izvan građevinskih zona. Danas je to bitno duže zbog niza procedura.

Što se tiče bespravne gradnje unutar građevinskih područja, predlaže se mogućnost izdavanja rješenja za rušenje, uz mogućnost odgode koja bi poslužila ishođenju dozvole za gradnju. Pritom bi inspektori naplatili prateću kaznu, a ako bespravni graditelj odbije mogućnost ishođenja dozvole, ide se na rušenje u roku dva tjedna. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook