U trenutku kada je sudac Meron osporio protupravnost neselektivnog granatiranja Knina svi smo znali da je teza o zločinačkom pothvatu pala. Naime, cijelu konstrukciju tog pothvata nosilo je neselektivno granatiranje Knina koje je prema prvostupanjskoj presudi bilo dogovoreno na Brijunima, a služilo je da se teritorij Krajine etnički počisti od Srba.
Pročitajte i ovo
Kaos u SAD-u
Ameriku pogodila ciklonska bomba, dvije osobe poginule, velik broj ljudi ostao bez električne energije: "Najgore tek slijedi"
Preispitat će se detalji optuižnice
Preokret u Haagu: Hoće li to dovesti do smanjenja kazne Markaču i Gotovini?
Samim time Brijunski sastanak, prema odluci suca Orieja, nije bio sastanak kojim se planirala legitimna vojna akcija, već je to bio nekakav zavjerenički sastanak i nekakvo kovanje zločinačkog plana. Sve je to palo, pao je pothvat, opran je obraz predsjednika Tuđmana, ministra Šuška i Zvonimira Červenka, očišćen je obraz cijelog političkog vodstva s početka '90-ih, ali i cijele Hrvatske, jer optužnica Carle del Ponte je glasila da su se oni skupa s generalima i političkim lokalnim vodstvom udružili u zločinački pothvat, a da su se u time pridružili svi znani i neznani Hrvati.
>> EKSKLUZIVNO Hrvatska ujedinjena: Birači svih opcija zadovoljni presudom i sretni što je Oluja 'čista'
No, suci Žalbenog suda nisu htjeli međunarodnu pravdu dovesti do sarkazma, oni su htjeli pokazati da previše poštuju pravo i nisu mogli akciju u kojoj nije poginula nijedna osoba proglasiti protupravnom. Imali su u spisu i svjedočenje u kojem su povučene paralele s NATO-vom akcijom u Afganistanu u kojoj je samo tijekom 2009. godine poginulo 1440 civila.
Jednako tako, što je vrlo bitno, su i zločini koji su se dogodili poslije Oluje. Nitko nije sporio da se to nije dogodilo, ali očito nije bilo dovoljno sluha da se te ljude čuje. Prevladavalo je mišljenje da to što se dogodilo u selu Grubori jest dio zločinačkog plana i da generali Gotovina i Markač moraju biti za to kažnjeni. Oni za to nisu krivi, to su bile pojedinačne tragedije i za to nacionalno zakonodavstvo mora pronaći krivce i za to ih kazniti. To je i bitan dio procesa pomirbe sa svim susjedima, posebice Srbijom, prema kojem toliko težimo.
Ova presuda jača i položaj Hrvatske u odnosu na tužbu za genocid protiv Srbije na Međunarodnom sudu, tim više što je pokolj u Škabrnji najbitniji dio supstrata te tužbe, a Škabrnja je presuđena u predmetu Martić, dakle u okviru zločinačkog pothvata pod vodstvom Slobodana Miloševića.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook