Šire se opasne dezinformacije o hrani: Ovo morate znati

Uspostava sustavne metodologije za provjeru činjenica i otkrivanje dezinformacija o hrani glavni je cilj projekta "Food Facts", koji s partnerima provodi osječki Prehrambeno-tehnološki fakultet (PTF), to je trenutno jedina hrvatska platforma za provjeru informacija o hrani.

tri vijesti o kojima se priča POLICIJA ISTRAŽUJE Dramatična snimka kruži društvenim mrežama: Mladić krvave glave tvrdi da ga je napao zaštitar Vojna akcija SAD-a Supruga Trumpova savjetnika objavila spornu kartu, premijerka ove zemlje pobjesnila: "Prestanite!" TERORISTIČKI NAPAD Dok je otvarao prtljažnik, automobil mu eksplodirao: Ozlijeđen ukrajinski vojnik

Čak 30 posto lažnih informacija koje cirkuliraju javnim prostorom vezano je uz hranu, zbog čega je PTF odlučio okupiti multidisciplinarni tim stručnjaka iz prehrambene tehnologije, nutricionizma, komunikologije i društvenih znanosti. Projekt je iz sredstava Nacionalnog programa oporavka i otpornosti dobio 198.000 eura.

Najveći izvor dezinformacija o hrani razni influenceri i samoprozvani nutricionistički stručnjaci

S obzirom na to da dezinformacije o hrani imaju štetan utjecaj na ljudsko zdravlje, gospodarstvo i prehrambeni sektor, dekanica PTF-a Stela Jokić kaže kako su tijekom provedbe projekta objavili 147 članaka vezanih uz dezinformacije o hrani u kojima su, uz sudjelovanje stručnjaka, iznosili ispravne i provjerene činjenice o toj temi.

Članci su, osim na mrežnoj stranici projekta, objavljeni na društvenim mrežama jer je naš javni prostor prepun senzacionalizma, pseudoznanosti i neprovjerenih činjenica, a najveći izvor dezinformacija o hrani su razni influenceri i samoprozvani nutricionistički stručnjaci, koji reklamiraju navodno zdravi način prehrane.

Prodekanica osječkog fakulteta Ines Banjari kaže kako su obavili 113 provjera objava na društvenim mrežama i doslovno sve su se pokazale dezinformacijama,a najveći broj mitova o hrani odnosi se na razne brze dijete, usmjerene na navodni brzi gubitak kilograma.

Jedan od tih mitova odnosi se na tzv. medenu dijetu, o kojoj su izvještavali neki domaći portali. Nutricionistički stručnjaci opovrgnuli su tvrdnje da med ima svojstvo poticanja sagorijevanja masnog tkiva jer za to ne postoji nijedan znanstveno relevantan dokaz.

Najbizarnija priča koju su provjeravali bila je Tik Tok objava da ljudi trebaju jesti zemlju, kako bi u tijelo unijeli potrebne minerale te oporavili i očistili organizam. Zemlja nije hrana i njezino jedenje ni u kom slučaju nije preporučljivo, pa makar bila organska ili biodinamička, kaže Banjari. 

Također, stručnjaci angažirani na projektu demantirali su tvrdnje da konzumaciju određenih vrsta hrane treba prilagoditi krvnoj grupi, što su prenosili brojni domaći portali. Istraživanja pokazuju da usklađivanje prehrane s odgovarajućom krvnom grupom nije povezano s dobrobitima po zdravlje, ali može donijeti i štetne učinke.

Stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koji su provjeravali internetske objave da za zdrava pluća treba jesti što više slanine, kažu da se umjesto fokusiranja na unos slanine, iako se ona često spominje kao tradicionalni lijek za plućne bolesti, treba usredotočiti na opću kvalitetu i raznolikost prehrane.

Dezinformacije štetne za javno zdravstvo, gospodarstvo i prehrambenu industriju

Projekt je proveden u suradnji s Informacijskim sustavom u poljoprivredi "Agroklub", a član Uprave "Agrokluba" Vedran Stapić napominje kako su se "fact checking" projekti pojavili kao korektiv na našoj medijskoj sceni, nudeći činjenice kao alternativu dezinformacijama na dominantnim medijskim platformama i društvenim mrežama.

Tijekom provedbe na mrežnim stranicama projekta zabilježili smo 36.000 aktivnih korisnika, a tako značajan interes ukazuje na potrebu za kvalitetnijim i provjerenim sadržajima, ističe Stapić. Stoga je u sklopu projekta izrađen priručnik za provjeru informacija i medijskih sadržaja vezanih uz hranu.

Cilj je priručnika, u kojemu se predstavljene konkretne činjenice do kojih se došlo kroz rad na projektu, omogućiti praktične alate i metode za provjeru informacija o hrani i pojasniti zašto su dezinformacije štetne za javno zdravstvo, gospodarstvo i prehrambenu industriju.

Naime, više istraživanja pokazuje da dezinformacije o nekoj vrsti hrane mogu dovesti do organiziranih bojkota koji utječu na prodaju i donose gubitke, a tvrtke tada moraju trošiti značajna sredstva za borbu protiv lažnih informacija, napominju na PTF-u.