U priopćenju se naglašava da u postupku donošenja prostornog plana svoje mišljenje daje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva u pogledu poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Naime, Zakonom o šumama (članak 53.) određeno je da se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja, a kamoli pretvoriti u građevinsko područje.
Pročitajte i ovo
Osim toga istim je Zakonom određeno da se prostornim planom u šumi i na šumskom zemljištu mogu planirati samo one građevine koje se zbog tehničkih i ekonomskih uvjeta ne mogu planirati izvan tog područja (infrastruktura, sport i rekreacija, lov ...).
Ministarstvo podsjeća kako je Zakonom i provedbenim propisima u području prostornog uređenja, koji su doneseni u razdoblju od 2004. godine do danas, reguliran način i uvjeti proširivanja građevinskog područja u zaštićenom obalnom pojasu.
Tako su u procesu usklađivanja prostornih planova s Uredbom o zaštićenom obalnom području morale biti smanjene sve građevinske zone koje nisu 80 posto iskorištene. Na temelju tih propisa prostornim je planovima onemogućena i gradnja na nenaseljenim manjim jadranskim otocima, a turističke zone predviđene planovima donesenim prije 2004. smanjene su za 30 posto.
Iz svih tih razloga prenamjena zemljišta iz šumskog u građevinsko nije osnovana na zakonu, niti za tu namjeru može biti razlog opožareno područje. Istim je propisima određeno da jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja prostornog plana trebaju ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, bez koje se plan ne može donijeti. Jedan od bitnih elemenata u provjeri prostornog plana prigodom izdavanja suglasnosti je pitanje planskih rješenja u odnosu na građevinska područja.
