Galerija
Jedna od najiritantnijih stvari koje možemo vidjeti na ulicama jesu opušci od cigareta. Bez obzira na to koliko se gradske vlasti trudile čistiti ulice, za oko će nam uvijek ''zapeti'' opušak na cesti. No, nije to običan otpad, nego jedan od onih koji se dugo razgrađuju.
''U skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2025. želimo broj opušaka koji završe na ulicama smanjiti za 25 posto te želimo daljnje smanjenje do 2030. Treba im 10 godina da se razgrade. Cijena prikupljanja i čišćenja trebala bi biti stavljena na trošak proizvođačima. O ovom se prijedlogu glasa u srijedu u 11 sati'', rečeno je na konferenciji za novinare povodom zasjedanja Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, u kojem sjede i hrvatski eurozastupnici Davor Škrlec i Biljana Borzan.
''Zastupnik Škrlec podržat će gotovo sve kompromisne amandmane. Što se tiče opušaka koji spadaju u kategoriju proizvoda navedenih u Aneksu A, Odbor će predložiti obvezu za države članice u stvaranju kvantitativnih nacionalnih mjera za smanjenje proizvoda iz dijela A aneksa, između ostalog i opušaka te nacionalnih planova mjera i aktivnosti kojima će se one postići'', odgovaraju za DNEVNIK.hr iz ureda Davora Škrleca.
Belgija već napravila prve korake
Gradske vlasti Bruxellesa od duhanske su industrije već zatražile da se uključi u podmirenje troškova prikupljanja opušaka s ulica, jer čine sve veći dio smeća u glavnome gradu Belgije, na čije se ulice u gradovima dnevno baci oko 10 milijuna opušaka, a najviše u Bruxellesu i okolici.
Pismo je u ponedjeljak upućeno podružnici američkoga duhanskog proizvođača Philipa Morrisa i dvjema belgijskim tvrtkama koje proizvode cigarete, Cimabel i Fetabel.
Vlasti traže njihovo sudjelovanje u pokrivanju troškova od oko 200.000 eura utrošenih za prikupljanje opušaka s ulica.
''Hrvatska bi naravno mogla slijediti primjer Belgije, no ono što će Belgija tražiti o proizvođača je daleko od stvarnog troška koji takva čišćenja zahtijevaju od javnog proračuna. Također treba uzeti u obzir i studije kako filteri, koji su plastični, u cigaretama realno nemaju zdravstvenu funkciju, tj. ne umanjuju negativne efekte na zdravlje, a imaju izniman utjecaj na okoliš'', kaže Uroš-Valentino Saraja i ureda eurozastupnika Škrleca.
Nikola Turčinov iz ureda eurozastupnice Biljane Borzan napominje da bi se mjere koje predloži Odbor mogle razvodniti u procesu konačnog odlučivanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta: ''Glasanje će proći dosta 'zeleno', odnosno očekujemo da će proći većina ekoloških mjera budući da glasa Odbor za zaštitu okoliša. Kad direktiva ode na plenarnu sjednicu može se dogoditi da se ‘razvodni’ putem amandmana od strane proizvođačkog lobija, odnosno zastupnika koji su mu naklonjeni.’’
''Toliko koristimo plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima''
‘’Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, bi trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i drugim europskim morima te okolišu. Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Zastupnica Borzan će stoga podržati 'zelenu' liniju kod glasanja'', odgovaraju iz ureda Biljane Borazn na upit o ovoj temi.
Sjednicu možete pratiti na ovoj poveznici.
''Što se tiče proširene odgovornosti proizvođača po uzoru na Belgiju, to je pitanje za Vladu RH'', poručuju iz ureda Biljane Borzan. A kako ne bi sve ostalo samo u rukama lobista i vi se možete obratiti Vladi sa svojim prijedlozima u rješavanju problema opušaka na cestama.
