Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Od iduće godine Hrvati bi mogli pola plaće zarađivati kod jednog, a drugu polovicu kod drugog poslodavca. Vlada namjerava olabaviti administrativne prepreke i omogućiti lakše zapošljavanje.


Pokrenuta je javna rasprava o izmjenama Zakona o radu čime bi se dadilje, umirovljenici i kućne pomoćnice napokon izvuklo iz sfere rada na crno.

Vezani članci Slika nije dostupna Dulji radni tjedan: Hoćemo li raditi i do 60 sati tjedno? Slika nije dostupna Sindikalci napustili pregovore o izmjenama ZOR-a, najavili prosvjed

Na zavod za zapošljavanje mlada trgovkinja Lana Papo dolazi već 9 mjeseci. Poslova je malo, a još je manje onih, koji bi joj ostavili dovoljno vremena za brigu o djetetu. Mogućnost da radi za više poslodavaca na pola radnog vremena olakšala bi joj život. 'Mogla bih lakše rasporediti svoje vrijeme i stigla bih sve', kaže Lana.

Oglasa za popularno zvane 'part time' poslove kao i one od kuće u Hrvatskoj gotovo da i nema. Vlada sada želi izmjenama Zakona o radu potaknuti poslodavce da takvu mogućnost koriste više.

'Ono što ćemo mi u svakom slučaju inzistirati je da se ne snizuje zaštita radnika. Dakle ne želimo da se prava radnika smanjuju', kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

>> Hrvati rade veći broj sati od Norvežana, ali je produktivnost manja

Promjena će zato biti i kod prava u ugovorima na određeno. Dadiljama, kućnim pomoćnicama i umirovljenicima koji rade na crno pokušat će se doskočiti vrijednosnim kuponima kakvi se odnedavno koriste u poljoprivredi.

'Ići ćemo za tim rješenjima da u onim slučajevima kada je to potreba da se vrlo brzo, lako može zaposliti bez velikih administrativnih barijera', kaže Mrsić.

Poslodavci pozdravljaju uklanjanje barijera, ali imaju i svoj zahtjev. 'Možda najveća zapreka i konkurentnosti u radu je i to što jedanput kad primite čovjeka, ne možete ga otpustiti, odnosno može se otpustiti, ali postoje načini koji su vrlo teški', kaže Ivan Miloloža, iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Sindikati smatraju da velike promjene u zakonu nisu potrebne. 'On treba dobiti samo neke male preinake, kako bi još dodatno zaštitile radnika, ali u svakom slučaju sindikati nikako neće dopustiti daljnju fleksibilizaciju tržišta rada', kaže Krešimir Sever, iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Lana se samo nada da će najavljeno uređivanje tržišta rada naposljetku značiti i veću ponudu poslova.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook