Hrvatska sigurnosno obavještajna agencija SOA objavila je javni izvještaj o svom radu za 2018. godinu.

Galerija


SOA u izvještaju za 2018. godinu kao posebno visok rizik ističe povratnike iz Sirije u jugoistočno susjedstvo.

Vezani članci Zoran Milanović (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL) Milanović o pogibiji u Afganistanu: "Potresla me vijest o napadu u kojemu je naš mladi vojnik izgubio život" Damir Krstičević (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Krstičević predlaže osnivanje međuresornog povjerenstva za nabavu aviona: "U pitanju je ogroman novac"

''Posebno izraženu prijetnju predstavlja mogući povratak džihadista iz Sirije nakon poraza ISIL-a. Radi se o tisućama džihadista iz Europe koji su bili pripadnici najveće terorističke organizacije na svijetu i koji se trenutno nalaze u kurdskom zarobljeništvu.''

U izvještaju se prvi put navodi da je od sedam osoba s hrvatskim državljanstvom u ISLI-u, njih dvoje muškaraca koji su po raspoloživim podacima poginuli (a koje tek treba potvrditi), dok je pet žena koje se s djecom, po raspoloživim podacima, uglavnom nalaze u kurdskim kampovima za civile u Siriji. No, što se tiče ekstremizma u Hrvatskoj, po bilo kojoj osnovi, pišu u izvještaju, on nema snagu ni pokretački potencijal.

Kao dio preventivnog rada SOA navodi i razgovore koji se obavljaju na granici sa stranim državljanima za koje postoje sumnje da podupiru terorizam.

U svom izvješću su se dotaknuli i objava BiH portala Žurnal u kojima se, navode, SOA-u lažno optužilo za naoružavanje salafista u BiH. Navode da su razlog tome navedeni razgovori koje provode na granici. Radi se o razgovorima koje su BiH mediji pokušali prikazati poput razgovora koje SOA-a vodi kao služba koja isljeđuje nevine građane BiH, a da nisu naveli da se u svim slučajevima radilo o radikalnim islamistima i pobornicima ISIL-a koji su tranzitirali preko hrvatskog teritorija.

Osvrnuli su se i na stanje vezano za konstitutivni položaj Hrvata u BiH. Dio medija u BiH, navode, Hrvate u BiH kao i hrvatske predstavnike prikazuju kao ''ruske igrače'' u BiH, čime se Hrvati i njihovi zahtjevi žele kompromitirati pred zapadnim saveznicima.

Izvješće obrađuje i rad SOA-e u zaštiti gospodarskog sustava i ulogu SOA-e u slučaju Agrokor kao potpore drugim nadležnim državnim tijelima. Također se osvrće na energetsku sigurnost, s posebnim naglaskom na značaj LNG terminala na Krku.

Pišu da najveći izazovi za sigurnost Hrvatske dolaze iz jugoistočnog susjedstva koje je još uvijek izvan euroatlantskih integracija i gdje još nije postignuta stabilnost. Ulazak Crne Gore u NATO i pozivnica S. Makedoniji pokazuje postojanje euroatlantske perspektive za države susjedstva te označavaju širenje zone stabilnosti u hrvatskom susjedstvu.

SOA se bavi i kibernetičkom sigurnošću te pišu o državno sponzoriranim kibernetičkim napadima protiv RH (tzv. APT napad) kao i značajem sve većeg broja informacija u kibernetičkom prostoru (tzv. Big Dana) u sigurnosno obavještajnom radu. APT napade provode hakerske skupine od kojih su najpoznatije Sofacy i Turla. SOA piše i o hibridnom djelovanju, odnosno korištenju tzv. trolova u plasiranju dezinformacija preko društvenih medija.