Taj dan je Hrvatski sabor ustanovio kako bi se na dostojanstven način odala počast žrtvama Vukovara i stradanju toga grada u srpskoj agresiji 1991. godine.
Prigodnom komemorativnom programu, pod nazivom "U Vukovar za istinu i pravdu", koji je i ovogodišnje geslo "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine", pored velikog broja građana Vukovara i domoljuba pristiglih u Vukovar iz svih krajeva Hrvatske, nazočni su bili predsjednik Republike Stjepan Mesić, Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri u Vladi, saborski zastupnici te čelnici i predstavnici brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga kao i političkih stranaka.
>> 'Zločin organiziran u Beogradu, krivci još na slobodi'
U Koloni sjećanja, sudionici obilježavanja "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara" uputili su se potom gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće za poginule i stradale hrvatske branitelje i civile u srpskoj agresiji na Vukovar.
Misu za poginule i nestale u Domovinskom ratu u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvodit će predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije i biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić.
Prema podacima vukovarske Opće bolnice, tijekom agresije na Vukovar stradale su 1624 osobe, od kojih je do sloma obrane grada stradalo njih 905, a među njima i 12 djece.
Bolnica ima podatke o ranjavanju 1219 osoba, među kojima je bilo i 30 djece.
Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza 1991. godine kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi krenuli u opći tenkovsko-pješački napad, a završila je 18. studenoga, slomom obrane grada.
Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a koji su tijekom obrane grada ustrojeni u 204. vukovarsku brigadu HV-a.
U srpske koncentracijske logore, nakon što je slomljena obrana grada, odvedeno je više od sedam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila dok je iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 487 hrvatskih branitelja i civila s područja Vukovarsko-srijemske županije od kojih se većini svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovaru.
