Svima koji žive u Hrvatskoj od četvrtka će biti teže skrivati dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore-društava, kriptoimovine i platformi.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza stupio je na snagu 11. prosinca te su institucije nadležne za porez dobile veća ovlaštenja i alate za automatsku razmjenu informacija s drugim državama.
Sam zakon uređuje prihvaćanje dviju EU direktiva - 2023/2226, koja se bavi razmjenom informacija o kriptoimovini i prihodima te financijskim računima, i 2025/872, koja se bavi suradnjom u području oporezivanja i obveza izvješćivanja za određene platforme.
To jača administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije. Poseban naglasak stavlja se na automatsku razmjenu poreznih informacija, financijskih računa, informacija o dohotku, kriptoimovini, izvješćima platformi te razmjenu podataka u okviru međunarodnih sporazuma (npr. prema jurisdikcijama izvan EU-a).
Cilj je omogućiti učinkovitu razmjenu informacija radi sprječavanja izbjegavanja oporezivanja, utaje poreza te zloupotrebe offshore-struktura. Time se postiže harmonizirani pristup unutar Europske unije, što znači da su pravila jednaka u svim državama članicama i da se porezni sustavi mogu učinkovito uskladiti s modernim oblicima financija i digitalne ekonomije.
Zakon širi opseg razmjena informacija u Uniji
Proširen je opseg razmjene informacija – uključuju se i izvješća o kriptoimovini, a Porezna uprava, Ministarstvo financija, Carinska uprava dobile su jasne obaveze za nadzor prikupljanja tih podataka, uključujući i nadzor nad uslugama vezanim uz kriptoimovinu. Zakon proširuje i opseg podataka koji se moraju razmjenjivati radi povećane transparentnosti – npr. dodatni podaci o vlasništvu, rezidentnosti, strukturi računa, investicijskih udjela itd.
U praksi zakon predviđa da financijske institucije, banke i digitalne platforme, uključujući one koje nude usluge vezane uz kriptoimovinu, prikupljaju i čuvaju podatke o svojim korisnicima i njihovim transakcijama. Podaci uključuju informacije o kupnji, prodaji i prijenosu kriptoimovine, prihodima od dividendi, kamata i drugih financijskih instrumenata, kao i detalje o računima i vlasničkim udjelima korisnika. Financijske institucije potom te podatke dostavljaju poreznoj upravi, koja provodi kontrolu i obrađuje informacije. U slučaju da korisnici imaju rezidentnost u drugim državama članicama EU-a porezna uprava automatski dijeli te podatke s nadležnim poreznim tijelima u tim državama. Primjerice, hrvatski državljanin koji koristi njemačku kriptoplatformu imat će svoje podatke u njemačkoj poreznoj upravi, koja ih potom šalje hrvatskoj poreznoj upravi.
Većina izvješćivanja trebala bi se odvijati automatski, ali porezni obveznici trebaju provjeriti ispravnost podataka, a porezna uprava ima ovlasti provjeravati i tražiti dodatne informacije te može izreći kazne u slučaju nepridržavanja pravila.
Razmjena informacija oružje EU-a protiv utaja i financiranja terorizma
Upravo je proširivanje mehanizama razmjene informacija glavno oružje Europske unije za borbu protiv porezne utaje, pranja novca i financiranja terorizma.
U opisu te odluke Europski parlament je istaknuo da je sektor kriptoimovine, iako je još uvijek relativno nov, već zauvijek promijenio svijet plaćanja i ulaganja te njegova brzo promjenjiva, mobilna priroda predstavlja izazove za porezne vlasti, koje nisu uvijek u mogućnosti pratiti kapitalne dobitke ostvarene trgovanjem kriptoimovinom.
Stručnjaci iz financijske industrije uglavnom smatraju da će se povećati transparentnost i biti više jasnoće za kriptosektor. Jasna pravila igre, troškova i oporezivanja pridonose stabilnosti tržišta i povjerenju investitora. Pozivaju sve koji ne žele probleme da uredno prijave dobitke i prihod od kriptovaluta jer će ih porezne uprave kad-tad pronaći.
Trgovci kriptovalutama pribojavaju se pada ulaganja
Unutar kriptozajednice jedna od najvećih briga i kritika je da te direktive ne pokrivaju cijeli kriptoekosustav, strahuju da će sustav biti previše rigorozan i da će učiniti kriptoulaganja nepraktičnima ili neprivlačnima, naročito za male ulagače.
Anketna studija neovisne organizacije EU-a Tax Observatory pokazala je da više od 70 % kriptoinvestitora trenutačno ne prijavljuje prihode, što potvrđuje da je bez koordinirane regulative i razmjene podataka teško očekivati realno poštivanje poreznih pravila. Zato su te direktive i zakoni nužni, uz jedinstvenu primjenu.
U slučaju uspješne i dosljedne provedbe očekuje se značajno smanjenje sive zone: neprijavljenih prihoda, neopaženih kapitalnih dobitaka, ilegalnog transfera novca i izbjegavanja poreza. Puna primjena očekuje se tijekom iduće godine dana jer je implementacija logistički i tehnički zahtjevna.
Razmjena i analiza ogromne količine podataka je zahtjevan proces, pogotovo "preklapanje" tradicionalnih financija i kriptofinancija: fondovi, e‑money institucije, servisi za kriptovalute, osiguravatelji – svi ti izvještaji sada bi se trebali slijevati državi, što može stvoriti bujicu podataka koju porezne uprave moraju "probaviti". To znači da postoji rizik od nesrazmjera između količine podataka i kapaciteta za njihovu obradu.
Analitičari kažu da će tek s prvim valom izvješća 2027. moći procijeniti stvarne promjene u opsegu poreznih prihoda i smanjenju sive ekonomije. Dakle, potencijal je velik, ali realizacija još mora proći test primjene.
Široka potpora u Europskom parlamentu
Europski parlament je u više rezolucija proteklih godina kao savjetodavno tijelo tražio nadzor i reguliranje tržišta kriptovaluta, a izvješća koja su na to pozivala dobivala su potporu široke većine zastupnika.
Podršci za regulaciju pridružile su se i grupe koje su tradicionalno suzdržane spram politika EU-a za koje ocjenjuju da ograničavaju suverenitet članica, poput Europskih konzervativaca i reformista (ECR).
Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica, član ECR-a i za to pitanje nadležnog odbora EP-a za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), izražava uvjetnu podršku zakonu, no, u skladu s politikama svoje grupe, upozorava na aspekte koji konzervativcima ne bi bili prihvatljivi.
"Ne možemo se praviti da će kriptonovac ostati izvan poreznog sustava – to nije ni realno ni pravedno. Ali možemo i moramo inzistirati da porezna transparentnost ne postane stražnja vrata za nedemokratski financijski nadzor", rekao je Bartulica za Hinu.
"Iz moje perspektive, iako sam skeptičan prema nepotrebnoj centralizaciji, postoje određeni pozitivni elementi. Jedinstven okvir poput DAC8 (direktiva za jačanje suradnje među nacionalnim poreznim tijelima) može smanjiti fragmentaciju, zatvoriti očite rupe i spriječiti situaciju u kojoj pošteni porezni obveznici i regulirane tvrtke gube tržište od onih koji jednostavno ništa ne prijavljuju. U tom smislu, da – ako se pravilno provede – DAC8 može pridonijeti koherentnijem europskom gospodarskom i pravnom prostoru te većoj transparentnosti poslovanja", ocjenjuje Bartulica.
Bartulica, međutim, upozorava i da su konzervativcima takve mjere EU-a prihvatljive ako ne vode "prikrivenoj masovnoj superviziji pod izlikom poreza", dodatnim troškovima za male korisnike te prevelikim troškovima usklađivanja.
"Ako usklađivanje postane preskupo ili pravno neizvjesno, samo ćemo pogurati inovacije i radna mjesta izvan EU-a, bez jamstva da ćemo prikupiti više poreza", upozorava.
Zaključno, Bartulica nova pravila vidi kao "potencijalno pozitivan korak ako se provedu uz snažne zaštitne mehanizme jer mogu izjednačiti uvjete poslovanja, smanjiti očite zlouporabe i uvesti kriptovalute u zreliji, predvidljiviji porezni okvir, što ozbiljni tržišni sudionici često i traže" te poziva na "redoviti parlamentarni nadzor nad time kako se DAC8 podaci stvarno koriste, uključujući procjene učinka na građanske slobode i na konkurentnost europskog sektora digitalne imovine".
