Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Činjenica da je turizam trenutačno najsnažija grana domaćeg gospodarstva je poražavajuća.


Dobro je da novac barem od nekud kapa, ali loše je to što samo najsiromašnije države njeguju turizam kao ekonomsku polugu broj jedan.

Vezani članci Cijepljenje protiv koronavirusa Nacionalni stožer: U Hrvatskoj danas 186 novih slučajeva koronavirusa, preminula jedna osoba. Broj cijepljenih i dalje sporo raste Koronavirus, ilustracija - 1 U Hrvatskoj zaraženo još 29 osoba, preminulo troje oboljelih: U jednoj županiji raste broj hospitaliziranih

Ono što je puno gore jest potpuni izostanak dugoročne državne strategije dizanja hrvatskog turizma na višu razini profitabilnosti i usluga. Jedini pravi primjer brendirane priče koja ima svoju glavu i rep i koja se razvija u smjeru dugoročnog porasta povrata kapitala su klubovi na Zrću.

Hrvatskoj nedostaje ono što se zove „masterplan“ ili prava nacionalna strategija koja bi trebala uključivati radikalnu promjenu odnosa prema investitorima. Vlada će smanjiti PDV u turizmu što je pohvalno. No to je jedan potez koji naravno nije dovoljan. Trenutačno je strategija Hrvatske pecanje novca od turista tko gdje stigne.

>> Bruto mišićna masa u krizi

Restorani, apartmani, sobice, hoteli, štandovi. Sve je to normalno. Ali za bolju zaradu, za koju naša obala ima itekako snažan potencijal, treba nam puno viši nivo organizacije. Pa ako sami nismo toliko pametni što da radimo, onda možda možemo malo zaviriti u strategiju turskog turističkog preporoda koji je nastao iz mudre vizije realizirane korak po korak.

Da bi privukla investitore, turska je Vlada prije deset godina davala investitorima besplatne koncesije za zemljišta na obali, a zauzvrat im uzimala 1 % prihoda. Na taj su dogovor ulagači odmah pristajali, a država je punila blagajnu bez dodatnih troškova. Naravno isti ti ulagači bili su počašćeni brojnim drugim poticajima iz proračuna.

Turci su jasno znali što žele i u kojem će im se roku to početi isplaćivati. A to su odlike prave poslovne strategije. Danas je turska obala školski primjer vrhunskog turističkog biznisa. Turska ima 20-ak bescarinskih zona unutar kojih nema poreza na dobit, nema PDV-a, ni poreza za korporativnu dobit. Sav profit ostvaren u tim zonama može biti prenesen u bilo koju državu (uključujući samu Tursku) bez carina, pristojbi i poreza. Upravo je na krilima takvih fiskalnih poteza Turska snažno povukla turizam, ali i cijelo gospodarstvo prema gore. Naravno, ove mjere odrazile su se na procvat proizvodnje generalno. Od financijskog sloma 2001. Turska je stigla do prošlogodišnjeg rasta BDP-a od čak 7,5 posto. Ove godine tome će vjerojatno pridodati rast od 4%. Za to vrijeme sve ostale euro države plešu na rubu recesije, a Hrvatska u nju sigurno tone.

Koliko su Turci jaki u turizmu, najbolje govori podatak da su za jednu noćnu turističku mega zabavu nedavno spiskali "siću" od 15 milijuna eura!

Evo, pa ako Vlada za sada ne uspijeva privući investitore, možda može posuditi tursku strategiju. Nije autorski zaštićena, a potezi su vrlo jednostavni, ako za njih postoji snažna politička volja. Vlast ima snagu većine u parlamentu. Vrijeme je da je radikalno počne koristiti za najvažniju stvar: privlačenje velikih stranih investicija, sve drugo je trenutačno manje bitno.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.