Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svjedočenjem mađarskog poduzetnika Imre Fazakaša na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno je suđenje bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu u aferi Ina - MOL.


Robert Ježić je na sudu ranije izjavio da je polovinu dogovorenog mita, odnosno 5 milijuna eura, na račun njegove švicarske tvrtke Xenoplast došlo preko MOL-ova pouzdanika Fazakaša. Iako je kazao da ga nikada nije vidio, Ježić je posvjedočio da je Fazakaš transakciju dogovarao s direktorom Xenoplsata Stefanom Hurlimannom.

Vezani članci Ivo Sanader i odvjetnica Jadranka Sloković (Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL) Ponovno potvrđena optužnica protiv Sanadera i Ježića: "Sanader na ovom sudu ne može dobiti nijednu odluku u svoju korist" Slika nije dostupna Bošnjaković: Za ugovor INA-MOL čuo sam na radiju u automobilu

>> Revizor Ine: Izdvajanje plinskog biznisa pozitivno se odrazilo na Inu

No, po pisanju medija, Fazakaš je mađarskim tužiteljima, koji su istraživali USKOK-ove sumnje o povezanosti MOL-ova direktora Zsolta Hernadija s navodnim Sanaderovim mitom, ispričao da je novac na Ježićevom švicarskom računu uplaćen iz Rusije. Novac isplaćen Xenoplastu po toj je verziji bio namijenjen skladištima plina u Omišlju koji je kompanija Russnjeft željela izgraditi na zemljištu tvrtke Dioki koja je tada bila u Ježićevu vlasništvu.

Sanaderova obrana zbog toga je zatražila i svjedočenje vlasnika Russnjefta Mihaila Gucerijeva, koji bi se na sudu trebao pojaviti sutra, ističući da je i on mađarskom tužiteljstvu detaljno govorio o odnosima s MOL-om i Ježićem.

Suprotno obrani, USKOK tvrdi da je mito bivšem premijeru za prepuštanje upravljačkih prava u Ini platio direktor MOL-a Zsolt Hernadi kojega je mađarsko tužiteljstvo, unatoč teškim optužbama, odbilo ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa. U konačnici su Mađari obustavili istragu uz tvrdnju kako nema dokaza o podmićivanju u slučaju Ina-MOL.

Prije početka ispitivanja današnjeg svjedoka tužiteljica Tamara Laptoš sudu je predala novi dopis mađarskog državnog odvjetništva u kojem se ponavlja da bi kazneni progon direktora MOL-a štetio mađarskom gospodarstvu i nacionalnim interesima.

Iskaz svjedoka

Fazakaš je kazao kako je 2001. godine počeo raditi u Jugosu i bio generalni zastupnik za srednju i istočnu Europu. Tamo je radio do 2008. i ostvarivao kontakte s ljudima koji se bave naftnim i plinskim biznisom. Nakon likvidacije Jugosa postao je privatni poduzetnik, no od 2004. je i predsjednik tvrtke ZMB koja je bila u 50-postotnom vlasništvu MOL-a i 50-postotnom Russnjefta. Kazao je kako ima kontakte sa svim ruskim kompanijama koje nabavljaju naftu za MOL, Lukoil, Bacsneft...

Na pitanje Jadranke Sloković u kakvoj je sad vezi s MOL-om Fazekaš je kazao da kao predsjednik tvrtke ZMB, odnosno putem konzultatnstkih ugovora putem tvrtke Hangarn oil, sudjeluje u postupcima nabave nafte.

Na pitanje poznaje li Zsolta Hernadija i u kakvim su odnosima Fazekaš je kazao: 'Naravno, to proizlazi iz mog posla. U korektnim smo i stručnim odnosima. Isto tako, poznavao sam i bio dobar sa svim generalnim direktorima MOL-a prije njega'.

Potom je sudu pojasnio svoje veze s ciparskim tvrtkama Hangarn Oil i Ceroma Holdings Limited: 'Hangarn Oil je tvrtka koja je izvorno bila u vlasništvu Jukosa i ja sam je vodio u tom periodu. 2004. ju je otkupio g. Gucerijev. Dao mi je kompletne menadžerske ovlasti. Što se tiče tvrtke Ceroma Holdings ona je u 50-postotnom vlasništvu Gucerijeva i mene. Ta se tvrtka bavi investiranjem i ulaganjem u nekretnine. Hangarn Oil se bavi nabavom nafte. Mađarsku i Rusiju povezuje jedan cjevovod, a Hangarn Oil preko toga uvozi dizelsko ulje. Kako se ono samo po sebi ne može prodati MOL ga prerađuje. Radi se o dizelu sa sumprorom. Godišnji promet je između 800 milijuna i milijardu dolara'.

Na pitanje je li poslovao sa švicarskom tvrtkom Xenoplast Fazekaš je kazao: 'Da, vezano uz jedan konkretan posao. Direkotor te tvrtke Stefan Hurlimann mi ee obratio 2009.  i to je rezultiralo sklapanjem dvaju ugovora pomoću kojih sam želio realizirati jedan projekt na kojem sam već duže radio. Hurlimann mi je tada rekao da je tvrtka tu vlasništvu Roberta Ježića'.

Na pitanje o kojem se projektu radi i kakve su ugovore zaključili Fazekaš je kazao: 'Riječ je o Družbi Adria. Ja sam još vremena kada sam radio u Jukosu bio odgovoran za taj projekt. Zbog političkih animoziteta na najvišoj državnoj razini taj projekt nije bio pokrenut. Kada sam ponovno počeo razmišljati o realizaciji postalo mi je jasno da bi ga mogli realizirati preko Ježića - dijelom zato što je jedno zemljište kod Omišlja bilo u njegovu vlasništvu, a dijelom zato jer sam pretpostavio da on ima odgovorajuće političke kontakte koji bi osigurali potpisiavnje ugovora za transport nafte'.

Fazekaš je kazao kako je bilo potrebno sagraditi dvosmjerni naftovod te da i danas postoji potreba za takvim rješenjem jer nema načina da se izbjegne trasnport preko Bospora. 'Da se tamo dogodi kakva havarija, nastao bi silan zastoj u transportu. Da danas netko raspolaže ugovorom da može transportirati naftu preko RH mogao bi mnogo zaraditi'. 

Na pitanje kako je Hurlimannom znao za njegove planove Fazekaš je kazao kako ga je zvao telefonom u proljeće 2009. i rekao mu da ima dobru ponudu. 'Znao sam da Ježić nije uspio prodati zemljište Janafu i bio sam otvoren za razgovor. Otputovao sam u Zurich i dogovorili smo se da ćemo sklopiti logistički ugovor. Nakon toga smo pripremili ugovore i još jednom sam išao u Zurich na potpisivanje. Kada su potpisani isplaćen je avans - ukupno 5 milijuna eura. Ježićev zadatak je bio osigurati uvjete za pokretanje projekta. Iako mi je Hurlimann obećao, s Ježićem se nikada nisam susreo. No, bio sam siguran da će obaviti svoj posao jer su imali interes'.

Na pitanje zbog čega je došlo do otkaza ugovora Fazekaš je kazao: 'Jer sam vidio da se naša očekivanja neće ispuniti. Ipak, to nije išlo baš lagano. Ja sam u prosincu 2009. otišao u Zurich i rekao da želim raskid, a Hurlimann je to akceptirao tek u lipnju iduće godine'.

Na pitanje zna li putem koga i na koji način je Ježić trebao osigurati političke uvjete za projekt Družba Adria Fazekaš je kazao kako je pretpostavljao da ima odgovarajuće kontakte. 'Ali moram naglasiti da smo Hurlimannu posebno naglasili da iznos koji ćemo mu doznačiti ne smije koristiti za plaćanje političarima'.

Sudac Turudić potom je svjedoka pitao: 'Zašto, pa vama je to načelno svejedno?', a Fazekaš je odgovorio kako nije svejedno jer zna da to nije po zakonu. 'To je izvan morala, to je zakon. Ne samo da sam to rekao Hurlimannu nego smo se o tome i dogovorili'.

Na Turudićevo pitanje je li zakonito potpisati ugovor sa sasvim drugim predmetom nego što je stvarni predmet ugovora Fazekaš je kazao da bi bilo nezakonito potpisati lobistički ugovor. 'Već sam ranije imao iskustva s projektom Družba Adria i znao sam da je to osjetljivo pitanje. Nisam želio da se to prije vremena otkrije'.

Fazekaš je kazao kako Hurlimann ni u jednom trenutku nije goovorio o osobama koje bi u Hrvatskoj mogle pomoći Ježiću, tj. nije spominjao konkretna imena. 'Ja sam aktivno pratio hrvatske medije i naravno, imam i svoje izvore informacija. Znao sam da je Ježić u kontaktima s državnim vodstvom i tada vodećom strankom'.

Na pitanje je li čuo da Ježić ima dobre kontakte sa Sanaderom Fazekao je odgovorio potvrdno.

Na pitanje zna li kakav je bio stav Ive Sanadera vezano za projekt Družbu Adria Fazekaš je kazao kako pretpostavlja da nije podupirao taj projekt. 'Da je on to podupirao, to bi bio toliko veliki projekt da bi se to uz njegovu potporu i ostvarilo. Stekao sam dojam da do realizacije nije došlo upravo zbog otpora politike'.

Pojasnio je kako su dvije tvrtke u prosincu otkazale ugovor te da je u lipnju 2010. Hurlimann potpisao otkaze ugovora. 'Situacija nije bila jednostavna. U oba otkaza stavljeno da se djelomično priznaje ispunjavanje ugovora. Hurlimann nije htio potpisati, a meni je bilo važno otkazati ih. U jednom od otkaznih pisama smo napisali da nemamo potraživanja. Nismo mogli tražiti vraćanje cjelokupnog novčanog iznosa jer Hurlimann onda ne bi potpisao raskid ugovora', kazao je Fazekaš i dodao da su s tim Hurlimannovim potpisom prekinuti njihovi odnosi.

Na pitanje je li ipak tražio povrat novca Fazekaš je kazao da se čak i tada još nadao da će projekt moći 'održati na životu'. 'No, tada sam vidio da je sve palo u vodu i da neće ići i pismenim smo putem tražili povrat avansa. Tada nam je odvjetnički ured poslao odgovor u kojem su nas obavijestili da je tvrtka prestala raditi, da je pripojena Diokiju, da Hurlimann više nije direktor i da nam oni to ne mogu isplatiti'.

Na pitanje suca Turudića jesu li tražio povrat novca od Diokija Fazekaš je kazao da nije, no dodao je kako je poduzeo pravne korake za povrat tog novca i s jednom švicarskom tvrtkom sklopio sporazum da će pravnim putem u Švicarskoj tražiti svoja prava.

Na pitanje Sanaderove odvjetnice Jadranke Sloković u kojem trenutku zaključio da neće biti ništa od projekta Družba Adria Fazekaš je kazao da je patio političke događaje u RH i tako zaključio. 'Nakon uhićenja gospodina Ježića bilo mi je jasno da neće biti ništa od toga'.

Na pitanje u kakvim je odnosima s Mihailom Gucerijevim Fazekaš je pojasnio da surađuju već 10 godina na poslovima u kojima se okreće jako puno novca. 'Na primjer, ZMB ima godišnji promet od 2 milijarde dolara, a to je jedna od najmanjih tvrtki g. Gucerijeva'.

Na pitanje kako kontaktira s Gucerijevim kad mu daje zadatke i koliko je bio upućen u njegove poslove u RH Fazekaš je kazao kako kontaktiraju uglavnom usmeno te da redovito putuje u Moskvu. 'Obavještavam ga o stanju naših poslova koji su u tijeku, a kada je riječ o velikim poslovima onda se unaprijed dogovorimo u kojim se financijskim okvirima mogu kretati. On se ne upliće u moje odlučivanje nakon toga'.

Jadranka Sloković je sucu Turudiću napomenula kako nisu sigurni hoće li Gucerijev sutra doći na sud. 'Nemamo drugih svjedoka, a bitno nam je da ustanovimo koji su to razmjeri. Mi smo napravili sve da on dođe'.

Sudac je dozvolio daljnje ispitivanje svjedoka o Gucerijevu i Fazekaša pitao kad se zadnji put s njim čuo.

'Jučer', odgovorio je Fazekaš na što mu je sudac Turudić kazao da mu, ako se čuju i danas, kaže da bi bilo dobro da sutra dođe na sud. 'Pet milijuna eura je velik iznos', kazao je Turudić.

Određena je pauza do 12:15 sati.

Suđenje je nastavljeno unakrsnim ispitivanjem. Tužiteljica Vanja Marušić Fazekaša je ponovno pitala da kaže je li vlasnik trvtke IF Consalting.

Nakon što je odgovorio potvrdno tužiteljica ga je pitala ima li zaključen konzultantski ugovor s MOL-om? 'Da, mislim da već najmanje pet godina imamo takav ugovor. Opseg poslovanja je 300-400 tisuća eura'.

Na pitanje zko je za MOL zaključio taj ugovor Fazekaš je kazao kako se ne sjeća točno čiji je potpis, no kako je savjetnik potpredsjednika dvaju segmenta u MOL-u pretpostavlja da su na ugovoru njihovi potpisi.

'Rekli ste da je promet Hangran Oil-a do milijardu dolara. Imate li i druge klijente osim MOL-a?', pitala je tužiteljica, a Fazekaš je odgovorio da nemaju regularnih poslovnih odnosa s drugima. 'Imamo povremene poslove s drugim tvrtkama čija vrijednost ne prelazi dva milijuna dolara. S druge strane su različite ruske naftne kompanije kao naftni nabavljači. Znači, s jedne strane je MOL a s druge Jukos, Lukoil i Russnjeft', pojasnio je.

Na pitanje zašto MOL ne kupuje derivate direktno Fazekaš je rekao da je nakon rasprada SSSR-a cjevovod 10 godina bio izvan uporabe te da ga MOL sam ne bi mogao aktivirati. 'Jukos je bio taj koji je akativirao naftovod. Hangarn Oil je bila Jukosova tvrtka koja se bavila trgovinom'.

Na pitanje tužiteljice posluje li Ceroma Holdings u Mađarskoj Fazekaš je kazao da trenutačno nema poslova koji su u tijeku. 'Tvrtka je imala mješovitu kompaniju u Mađarskoj, no to nije bila velika investicija'.

Na pitanje posluje li Russnjeft na području bivše Jugoslavije Fazekaš je kazao da, koliko zna, ne direktno, ali da indirektno posluje.

Na pitanje na koga se Hurlimann pozivao kada su se prvi put sastali Fazekaš je kazao kako se nije pozivao ni na koga već je rekao da raspolaže s informacijama koje bi za njega bile važne.

Na pitanje je li provjeravao Xenoplast, čime se bave, koji im je opseg poslovanja Fazekaš je kazao kako to nije posebno kontrolirao, no da je kada je vidio u kakvoj se zgradi u Zurichu nalazi i u kakvim uredima, zaključio da se radi o ozbiljnoj tvrtki.

'Što je Ježić konkretno trebao napraviti oko cjevovoda i oko zemljišta?', pitala je svjedoka tužiteljica, a sudas Turudić se nadovezao: 'Za zemljište je jasno, recite nam u čemu se trebalo sastojati lobiranje?'.

'Trebalo je osigurati suglasnost hrvatske strane da se ciljevi mogu realizirati', odgovorio je Fazekaš.

Na pitanje tužiteljice zašto je s Ježićem trebalo potpisati lobistički ugovor ako je zemljište bilo njegovo, tj. ne bi li bilo jednostavnije da su potpisali ugovor o kupnji zemljišta Fazekaš je kazao kako jedna stvar bez druge ne bi imala smisla.

Na pitanje zašto je, bez da je vidio Ježića, pristao zaključiti ugovore i odmah platiti avans Fazekaš je kazao kako je htio da Ježić bude zainteresiran za svoju ulogu te da je zato platio avans od 5 milijuna eura. 'Ako želim postići dobar posao moram preuzeti i određeni rizik. Nisam smatrao da postoji ozbiljna opasnost da nam se avans neće vratiti'.

Na pitanje je li Hurlimannu spominjao MOL, tj. je li mu rekao da dolazi u ime MOL-a Fazekaš je kazao kako to treba razdvojiti. 'Nisam niti mogao nastupati u ime MOL-a, nabrojio sam ga kada sam navodio tvrtke s kojima imam kontakte. Bez MOL-a se projekt Družba Adria ne može provesti', zaključio je.

Na pitanje kako se došlo do vrijednosti od 10 milijuna eura Fazekaš je kaao kako je to predložio Hurlimann te da mu je on rekao da se to može isplatiti samo u ratama. 'Pregovore o konačnoj cijeni ostavili smo za kasnije'.

Na pitanje jesu li mu Hurlimann i Ježić dostavljali kakva izvješća Fazekaš je kazao da nisu te da je informacije uglavnom dobivao telefonski.

Na pitanje suca Turudića je li se ikad čuo s Ježićem Fazekaš ja kazao da nije.

'Rekli ste da ste nakon uhićenja Ježića shvatili da od toga neće biti ništa. On je uhićen u prosincu 2010. godine. Zašto ste čekali do rujna 2011. da taj novac zatražite natrag?', pitala je tužiteljica.

'Čekali smo da vidimo kakav će biti razvoj događaja. Bili smo svjesni onoga što piše u raskidu odgovora i trebalo je vremena za donošenje te odluke', pojasnio je. 'Mi smo isplatili taj novac i ugovori su postojali. Ocijenio sam da nije trenutak kada trebam izaći iz te stvari. No, kada je 2011. pokrenut proces u Hrvatskoj, kada je Ježića dao iskaz protiv Sanadera, onda sam shvatio da više nema ništa od toga i da treba tražiti povrat novca'.

Na pitanje čiji je to bio novac Fazekaš je kazao kako je to bio novac od Hangarn Oil-aa i Ceroma Holdingsa. 'Hangarn Oil je dao novac od svoje vlastite dobiti, a Ceroma Holdings, to je bio moj vlastiti novac od prodaje dionica'.

Na pitanje čije je interese zastupao Fazekaš je kazao kako je zastupao Gucerijeve i svoje vlastite interese, a ne od Russnjefta.

'Kada je zaključen sporazum o projektu Družba Adria i koliko je država u tome sudjelovalo?', pitala je tužiteljica.

'Ukrajina, Bjelorusija, Mađarska, Hrvatska i Rusija potpisale su sporazum 2002. godine, no ugovor je, barem ja tako mislim, zbog hrvatske strane', kazao je svjedok.

Na pitanje je li on onda 2009. godine zastupao i sve te države ili samo sebe i Gucerijeva Fazekaš je rekao kako je bio od početka uvjeren da taj ugovor između država može biti samo okvir i da će se kasnije morati realizirati preko tvrtki. 'Kompanije u tim državama su bile zainteresirane. Ako bi netko u Hrvatskoj uspio sklopiti takav ugovor na razini tvrtki uvjeren sam da bi onda uspio vrlo lako sklopiti ugovore i s drugim tvrtkama. Tu je bio izuzetno važan MOL. Znao sam da je zainteresiran za ostvarenje tog projekta pa je bilo vrlo važno pridobiti naklonost hrvatske strane'.

Na pitanje jesu li potpuno odustali od projekta nakon što je propao posao s Ježićem ili je pokušavao ostvariti ga s nekim drugim Fazekaš je kazao: 'Ja od Družbe Adria još nisam odustao. Ostvario sam kontakte s Hypo bankom, koja ima založno pravo na Ježićevo zemljište kako bi ga pokušali otkupiti od njih. Predao im neku dokumentaciju za kupnju zemljišta, a razgovorao sam i s drugima'.

anku koja ima založno pravo na Ježićevo zemljište kako bi ga pokušali otkupiti od njih.

Na pitanje je li mu poznato da u neposrednoj blizini tog zemljišta Janaf ima izgrađene gotove spremnike za naftu i da se daju u najam, tj. zašto bi išli graditi nove kada postoje već izgrašeni Fazekaš je kazao da su, koliko on zna, ti dodatni kapaciteti rezervirani od strane državne skladišne tvrtke. 'Skladišni kapaciteti imaju vrijednost za onoga tko ima naftu i tko je može dopremiti. I ostale kompanije dobile su odgovor da su skladišta rezervirana za hrvatsku tvrtku'.

Na pitanje je li mu poznato da je to Diokijevo zemljište namjenjeno za LNG terminal Fazekaš je kazao kako to zna, ali da to nisu bile gotove činjenice. 'Ja sam se bavio i plinskim biznisom. Osobno mislim da, ukoliko se Južni tok izgradi, izgradnja LNG terminala će se odgoditi. Ako se ne odustane od toga'.

Tužiteljica je nakon ispitivanja prigovorila na iskaz svjedoka ustvrdivši kako je iskaz neistinit, pogotovo u dijelu zaključivanju posla s Xenoplastom i razlozima zbog kojih je posao zaključen.

Ročište je završeno. Nastavlja se sutra u 9:30. Trebao bi svjedočiti vlasnik Russnjefta Mihail Gucerijev.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.