U niz navrata premijer Andrej Plenković prozivao je DORH, MUP i SOA-u tvrdeći da nisu učinili dovoljno u istrazi napada koji se na Markovu trgu dogodio 12. listopada 2020., kada je napadač pucao na zgradu Vlade i ranio hrvatskog policajca.
Sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost održava se iza zatvorenih vrata.
Premijer Plenković je izašao sa sjednice i rekao je da je bilo normalne rasprave, ali ne i disonantnih tonova. Svi su se složili da je bila riječ o terorističkom činu, te da treba kreirati ozračje u društvu koje će smanjiti govor mržnje.
"Razgovarali smo o biti, a to je da je posao i DORH-a i policije traje i dalje", dodao je premijer.
"Nakon što sam vidio izvješća, za mene je bilo niz otvorenih pitanja. Danas su objasnili da na raspetljavanju tog slučaja rade i dalje", kaže.
Riječ je o slučaju bez presedana, smatra.
"Teroristički čin mladog čovjeka, 22 godine. Ciljan, usmjeren, izaziva strah, užas, koristi nasilje i ima politički prefiks. On zahtijeva da se fenomen govora mržnje i onih koji indoktriniraju tako mlade bez životnog iskustva, temeljito ispitaju", smatra.
"Vodim politiku uključivosti"
"Ako vi pitate mene, koji već šest godina vodim politiku uključivosti, tolerancije, dijaloga, uvažavanja, primjerice nacionalnih manjina. Ako ima itko tko je uključiv, tolerantan, tko je itekako promijenio političko ozračje. Malo se prisjetite toga, i kad je riječ o HDZ-u, o političkoj retorici...", pohvalio se.
Komentirao je i situaciju u BiH, dodajući da Hrvati tamo nisu zadovoljni.
"BiH je nama susjedna zemlja čiji teritorijalni integritet i suverenost poštujemo. Hrvatska je jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, Tuđman je potpisao Washingtonski sporazum. Mi smo svo ovo vrijeme bili izrazito konstruktivni. Ovo što se događa kasnije je odmicanje od toga. Cilj je da se odmak i anomalije koje su nastale 2006., promijene", kazao je.
Nije moglo proći bez izjava o Milanoviću koji je dan ranije rekao da zbog afera u Državnim nekretninama Vlada mora pasti.
"On nastavlja. Ne znam je li alergija. Možda je alergija, jugo. Možda je neki drugi simptom ili fenomen s kojim je on opterećen. Nije on taj koji će odlučivati o tome kakva će Vlada biti, tko će u njenom sastavu biti, tko će raditi koji posao, niti koliku podršku će imati. Vlada je stabilna. To što on igra političku utakmicu oporbe, to je van svih dosadašnjih okvira prakse bivših predsjednika.
Da kontinuirano optužuje ministre za korupciju ili pak naziva neke meni bliske suradnike bandom. Eto, onda mogu i ja reći 'sigurno je i on korumpiran, sigurno je i on banda, sigurno i on laže' kada govori o tome da je netko počinio kazneno djelo u vezi prebivališta ili boravišta. Ne znam kakav to pravnik moraš biti da izađeš s izjavom da je to kazneno djelo", rekao je i još jednom stao u obranu Zvonimira Frke-Petešića.
"Haranga i hajka..."
"Ta haranga i hajka, koja je orkestrirana, ja bih se čak sad usudio reći da ju je orkestrirao Milanović. Ne znam tko bi drugi mogao. Jer vidio sam jučer na jednoj od televizija da su doveli jednog od njegovih trabanta koji je lupetao. Malo se slaže mozaik tih koji pokušavaju baciti ljagu na čovjeka koji je pošten, radišan, koji je Hrvat, Hrvat iz dijaspore. Koji se vratio srcem u domovinu da da Hrvatskoj sve što može, a to je njegovo znanje i rad", hvalio je predstojnika svog Ureda.
"Da takvog čovjeka čereče po medijima, oni koji nisu radili ni 20 posto kao on, to ne dolazi u obzir. To ne da nije kazneno djelo, nije ni prekršaj, nego je sve po zakonu", kaže Plenković.
"Haranga, laži, podmetanja koja su nečuvena", naglasio je, a kaže kako nije bitno ni gdje je Frka-Petešić prijavljen.
"Jedini trenutak koji je bitan je transformativni trenutak kad on iz službenika, tj. veleposlanika u Maroku postaje predstojnik Ureda ili državni tajnik koji ima pravo na ovo što ima sad, kao što su zadnjih 30 godina imali svi ostali u ovoj situaciji, a nisu bili iz Zagreba", objasnio je.
Došao u društvu Kopala
Na sjednicu Odobora za unutarnju politiku i nacionalnu igurnost premijer je stigao u pratnji Roberta Kopala, posebnog savjetnika za nacionalnu sigurnost te predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frke-Petešića, a prije njih stigli su glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, glavni ravnatelj policije Nikola Milina te ravnatelj SOA-e Daniel Markić.
Podsjetimo, DORH je utvrdio da je napad na Markovu trgu bio čin terorizma, no odbacio je kaznenu prijavu protiv napadača, koji se ubio nakon napada.
Plenković, međutim, time nije bio zadovoljan i sumnja da je imao pomagače te da je trebalo produbiti istragu.
''Čim sam vidio snimku, znao sam da je riječ o jednom snažnom momentu, u kojem se dva puta vraćao, dva puta pucao po hrvatskoj Vladi, po hrvatskim policajcima i teško ranio jednog. Riječ je o mladom čovjeku od 22 godine. Ne može se drugačije okarakterizirati nego kao terorizam jer je riječ o napadu na instituciju", rekao je Plenković prošloga ljeta.
Ustrajan je u tom stavu te je krajem prošle godine ponovio: ''Tu se zbiva nešto što nadležni trebaju do kraja razotkriti. Ja smatram da nije do kraja razotkriveno i da nije napravljen dovoljan napor. Previše je sijanja mržnje i huškanja u hrvatskom društvu, previše je laganja. Onda su, sukladno tome, ljudi koji su u takvom stanju sposobni napraviti tako nešto. To je ozbiljan problem i time se moraju baviti svi: i DORH i MUP i SOA. I to ozbiljnije i detaljnije nego dosad."
"Ne mogu raditi po mome nalogu, ali moraju raditi. Nisam ja u pitanju, u pitanju je država. Jasno sam rekao da ono što je napravljeno nije dovoljno. To je činjenica. Jasna kao dan", zaključio je Plenković prije nekoliko tjedana tvrdeći da on gleda širu sliku.
Pročitajte i ovo
GOST DNEVNIKA NOVE TV
Kako će izgledati trajno rješenje na Markovu trgu nakon napada? "To su slična tehnička rješenja kao na Pantovčaku, ali pitanje je što će biti prihvaćeno"
Pročitajte i ovo
SLOBODA GOVORA
Pučka pravobraniteljica za Dnevnik Nove TV: ''Otvorili smo predmet vezan uz uhićenje zbog komentara o Plenkoviću''
Osim razmatranja izvješća DORH-a, MUP-a i SOA-e o ovom slučaju, na dnevnom redu sjednice Odbora je i razmatranje MUP-ova izvješća o uhićenju građana zbog objava na društvenim mrežama, što je također u javnosti izazvalo niz reakcija i kritika.