Političari trebaju razviti osobito debelu kožu, kaže to i praksa Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), podsjetila je pučka pravbraniteljica Tena Šimonović-Einwalter potvrdivši u razgovoru za Dnevnik Nove TV da je njezin Ured otvorio predmet vezan uz uhićenje Mladena Ćustića zbog njegova komentara o premijeru Andreju Plenkoviću.


"Triba ga dočekat' pokvarenim jajima, njega i njegove poltrone, nitko toliko nije ponizio i izdao Hrvate, narcisoidni jadnik", napisao je 72-godišnji Mladen Ćustić iz Briševa kod Zadra u četvrtak u komentaru na Facebooku o najavi posjeta premijera Andreja Plenkovića Zadarskoj županiji u petak.

Nakon toga na Ćustićeva vrata pokucala je policija u koju je i priveden u petak te je protiv njega podignut optužni prijedlog zbog narušavanja reda i mira "vrijeđanjem i omalovažavanjem predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića".

Pučka pravobraniteljica: ''Ovo je pitanje slobode izražavanja, a Zakon je protivan standardima Europskog suda za ljudska prava''

Slučaj na koji ne prestaju pristizati reakcije komentirala je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović-Einwalter u razgovoru s reporterkom Dnevnika Nove TV Barbarom Štrbac: ''Mi smo danas već otvorili predmet, to je pitanje sudskog postupka jer sada će zapravo odlučivati sud, ali ono što ovdje vidimo da to jest pitanje slobode izražavanja''.

''Spominje se prijetnja, omalovažavanje ili vrijeđanje. Ono što smo vidjeli jest da je optužni prijedlog podnesen u odnosu na vrijeđanje i omalovažavanje. To je članak 17 jednog starog Zakona, donesenog 1990. godine, zadnji put mijenjanog 1994. godine, gdje su sankcije još uvijek u njemačkim markama, ali koji je protivan standardima Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) i policija je napravila što je napravila'', upozorila je Šimonović-Einwalter.

Podsjetila je da ESLJP jasno kaže u svojoj praksi: ''Izjave koje vrijeđaju, šokiraju ili omalovažavaju su pokrivene zaštitom slobode izražavanja, i političari trebaju razviti osobito debelu kožu - to je takav posao''.

Osim toga da treba mijenjati Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, pučka pravobraniteljica je upozorila da je drugo pitanje ''i kada policija reagira, na Facebooku vidimo cijeli niz itekako problematičnih objava - pitanje je za što se pokreće prekršajni postupci, a za što ne. Međutim, bit će posebno bitno vidjeti što će ovdje reći sud''.

Andrej Plenković Nižu se reakcije na uhićenje zbog komentara o premijeru: ''Plenkovićev kult ličnosti ne može podnijeti par pokvarenih jaja"
Davor Božinović Božinović o slučaju 'pokvarena jaja': "Policija je postupila po zakonu. Dok sam ja ministar, nema političkih naloga"

Tu je, međutim, pitanje povjerenja u institucije, a nedavno je bio slučaj obiteljskog nasilja u zagrebačkim Dugavama gdje je žrtva za Dnevnik Nove TV otkrila šokantne propuste institucija i zamolila ih da joj više ne pomažu. ''To je toliko strašno, u tom slučaju smo vidjeli cijeli niz propusta, država nije primijenila one pravne standarde koje je morala. Na svu sreću nije došlo do fatalnog ishoda, nismo imali još jedan slučaj femicida. Da jesmo, imali bismo odgovornost države'', upozorila je pučka pravobraniteljica.

Zaštita zviždača postaje europska obaveza, Hrvatska dobiva novi Zakon

Odgovornost i zaštita važni su pojmovi i kada su u pitanju zviždači, a Prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača, na prvom je čitanju u Saboru, koji bi o njemu trebao glasati u petak. Njime se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim, odnosno trebala bi se osigurati potpuna i pravilna implementacija Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.

Tena Šimonović-Einwalter Ankica Lepej Foto: Patrik Macek/Pixsell

Njime se želi ohrabriti građanke i građane da prijavljuju kršenja zakona i propisa koje uoče u svojim radnim sredinama, ali i osigurati zviždačima bolju zaštitu. Direktiva propisuje jasne mehanizme i obveze za poslodavca i tijela javne vlasti u zaštiti zviždača, a prema novom zakonu oni će uočene nepravilnosti moći prijaviti povjerljivoj osobi na svom radnom mjestu ili izravno pučkoj pravobraniteljici.

Prvi, odnosno trenutno važeći Zakon kojim se štite zviždači u Hrvatskoj, stupio je na snagu prije usvajanja Direktive na EU razini, a iako je dijelom već uspostavio sustav na način na koji to od država članica traži Direktiva, dio odredbi otežavao je njegovu primjenu u praksi, prvenstveno zbog, kao je upozorila Šimonović-Einwalter, ''nedorečenosti Zakona ili pravnih praznina'', pri čemu ujedno sada Hrvatska ima i europskopravnu obvezu zaštite zviždača u skladu s ovom novom Direktivom.

Ankica Lepej Odlazak najpoznatije hrvatske zviždačice: Preminula Ankica Lepej
Adrijana Cvrtila, bivša direktorica Eko Moslavine - 2 Adrijana Cvrtila razotkrila je gradonačelnika, a sad joj slijedi ''nagrada'' u obliku otkaza, ali ona ima velike planove

''Između ostaloga, nije obuhvaćen dovoljan broj osoba time tko je sve zviždač definicijom zviždača, nisu obuhvaćeni oni koji anonimno prijave pa naknadno bude otkriven njihov identitet. Novim Zakonom se širi i područje primjene Zakona'', istaknula je pučka pravobraniteljica.

Dosad oni nisu bili zaštićeni iz različitih razloga, kazala je: ''Postojao je cijeli niz problema prije 2019. godine, imali smo nedavnoodluku Ustavnog suda koja govori da je ipak moglo biti i drugačije, ali taj Zakon iz 2019. je bio korak naprijed. Sada se ovim Zakonom radi još jedan korak naprijed – što zato što prošli Zakon nije zadovoljavao u potpunosti sve što je trebao, ali i zato što to sad postaje obveza europskog prava''.

Ključ svega je učinkovito pravosuđe

Kada je riječ o besplatnoj pravnoj pomoći, ovaj Zakon ima prostora za poboljšanje, istaknula je pučka pravobraniteljica, s obzirom na to da ljudi sebe izlažu. Naime, ovo pravo ne bi trebalo ovisiti o njihovom imovnom stanju, kako to propisuje Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Naime, kada će zviždači trebati besplatnu pravnu pomoć, to će biti isključivo posljedica njihovog djelovanja u javnom interesu što ne bi bio slučaj da svoje osobne interese nisu podredili javnima.

Kao što je već i ranije upozorila, problematično je što Prijedlog Zakona ne predviđa pravo na besplatnu sekundarnu pravnu pomoć prijaviteljima nepravilnosti (koju pružaju odvjetnici, a uključuje sastavljanje podnesaka i zastupanje u sudskim postupcima), kao niti pravo na psihosocijalnu pomoć, iako se tijekom rada u Radnoj skupini ozbiljno razmatralo više raspoloživih rješenja temeljem kojih bi im se to omogućilo.

Zato bi bilo potrebno i korisno još jednom razmotriti mogućnosti za davanje ovih vrlo bitnih oblika podrške zviždačima, što bi djelovalo motivirajuće i na one koji bi to tek mogli postati, znajući da mogu dobiti sveobuhvatnu podršku nakon prijave nepravilnosti. Primjerice, navela je pučka pravbraniteljica, kao rješenje za sekundarnu pravnu pomoć mogla bi se razmotriti suradnja s Hrvatskom odvjetničkom komorom (HOK) koja bi formirala listu odvjetnika zainteresiranih za pružanje te vrste (besplatne) pravne pomoći prijaviteljima i to također neovisno o imovinskom cenzusu zviždača.

U svemu je ''presudno učinkovito pravosuđe'', naglasila je pučka pravobraniteljica u razgovoru za Dnevnik Nove TV: ''Jer - tko će se odlučiti prijaviti nepravilnosti ako izlaže sebe i svoju obitelj, ali i onda nakon toga imate sudske postupke koji predugo traju, u kojima se sama ta nepravilnost otkrije... Naravno, sankcioniranje onoga na koga ste ukazali mora uslijediti, inače nitko neće prijavljivati''. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju